Ilomska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Ilomska
Ilomska1.jpg
Ilomska na Ravnom omaru, 1989.
Države Bosna i Hercegovina
Dužina 20 km
Izvor Vlašić (Prelivode)
NV izvora 1530 m
Ušće Ugar
Pritoke Desne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela,
Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka

Izvorište[uredi | uredi izvor]

Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1530 m n/v. Duga je oko 20 km. Nastaje od lepeze od 5-6 potočića. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m).

Panorama Ravnog omara sa Ilomskom, n/v: 1150 m

Vodotok[uredi | uredi izvor]

Ilomska na Ravnom omaru, oktobra 1987.

Ilomska ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2–3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[1][2] U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[3] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[4][5][6][7]

Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva).

Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).

Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[6][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][9][10][11]

Stanje zaštite[uredi | uredi izvor]

Karakteristični primjerci potočne pastrmke iz Ilomske: ova pastrmka se prepoznatljivo razlikuje od primjeraka iz populacija okolnih rijeka, osobito po redovnom ravnom nizu crvenih pjega duž bočne linije

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[12] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[9]

Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[13]

Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ [1]
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ a b [2]
  7. ^ [3]
  8. ^ [4]
  9. ^ a b c http://www.panoramio.com/photo/11136410
  10. ^ [5]
  11. ^ [6]
  12. ^ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
  13. ^ http://www.reers.ba/lat/node/2732
  14. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]