Ilomska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ilomska
Omar-vir (2).jpg
Vir na Ravnom omaru
Države Bosna i Hercegovina
Dužina 20 km
Izvor Vlašić (Prelivode)
NV izvora 1530 m
Ušće Ugar
Pritoke Desne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela,
Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka

Izvorište[uredi | uredi izvor]

Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1530 m n/v. Duga je oko 20 km. Nastaje od lepeze od 5-6 potočića. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m).

Vodotok[uredi | uredi izvor]

Ilomska ima izuzetno krivudav tok oko Žežničke grede, Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2–3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[1][2] U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići)[3] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[4][5][6][7]

Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva).

Na Ravnom omaru (ispod Lisine, Tovarnice i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno).

Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[6][8] Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.[9][9][10][11]

Stanje zaštite[uredi | uredi izvor]

Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[12] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.[9]

Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom "male hidroelektrane".[13]

Sve se to dešava unatoč proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ a b [1]
  7. ^ [2]
  8. ^ [3]
  9. ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 17. 5. 2014.
  10. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 5. 2014. Pristupljeno 17. 5. 2014.
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 17. 5. 2014.
  12. ^ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
  13. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 11. 2015. Pristupljeno 19. 8. 2014.
  14. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]