Prokoško jezero

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prokoško jezero
LokacijaVranica
Koordinate43°57′27″N 17°45′17″E / 43.9576°N 17.7547°E / 43.9576; 17.7547Koordinate: 43°57′27″N 17°45′17″E / 43.9576°N 17.7547°E / 43.9576; 17.7547
Vrstaprirodno
Države sliva Bosna i Hercegovina
Maks. dužina0,426 km
Maks. širina0,191 km
Prosječna dubina13 m
Nadmorska visina površine1670 m
Prokoško jezero
IUCN kategorija III
(spomenik prirode)
Pogled sa Vranice
LokacijaFojnica (99,2%), Gornji Vakuf-Uskoplje (0,8%.)
Najbliži gradFojnica
Površina2225 ha
Osnovano2005[1][2]

Prokoško jezero se nalazi na planini Vranici, Bosna i Hercegovina i glečerskog je porijekla, formirano kroz različite faze - od pleistocena do danas. Zbog toga pripada grupi jezera koja se popularno zovu - Gorske oči. Nalazi se na 1670 metara nadmorske visine. Od Fojnice je udaljeno 22 km. Asfaltni put vodi do sela Tocila, a zatim makadamski uz rječicu Jezernicu, Vlaški ravni i Hrid.

Vodom se puni iz podjezerskih i okolnih izvora na padinama Debelog brda, topljenjem snijega do kasno u proljeće i kišom u ostatku godine. Iznad samog jezera je najviši vrh Vranice - Nadkrstac, koji doseže 2112 m nadmorske visine. Jezerska kotlina je posljedica dominantnog ticaja tektonskih, fluvijalnih, kraških, gravitacionih i nivacionih procesa. Ima oblik kraške vrtače sa zakonomjernim stupnjevitim smanjenjem površina izmeđi izobata, slično kraškim vrtačama, od površine jezera do najveće dubine od 13 m.

U jezeru je još uvijek ostao endemični primjerak vodozemca - Raizerov triton (Triturus alpestris reiseri) koji u Bosni i Hercegovini obitava na većem broju lokaliteta. Osim tritona, u jezeru i oko njega moguće je pronaći i brojne druge biljne i životinjske vrste. Jezero je poribljeno kalifornijskom pastrmkom, što se pokazalo greškom, jer je ta vrsta ribe poznati predator i uništava tritona.

Oko jezera su brojne pastirske kolibe, pravljene od drveta, grupisane u katune (pastirska naselja). Mnogi mještani koliba koje okružuju jezero dolaze u proljetnim i ljetnim mjesecima ovdje čuvati stoku, brati plodove poput borovnica ili malina i raditi sir. Poneki i izdaju svoje kolibe turistima.[3]

Zaštićeno područje - Spomenik prirode[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa okolinom, jezero je 1984 proglašeno regionalnim parkom prirode, te postalo zona stroge zaštite. U 2005. godini područje je uključeno u III kategoriju zaštićenih područja (spomenik prirode), prema kriterijima IUCN–a, kao i po kategorizaciji zaštićenih područja utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Zbog mnogobrojnih vikendica izgrađenih od 1960. god. narušen je pejzaž jezera. Vještačkim zahvatom na koritu otoke jezera, izdignut je nivo jezera, što može izazvati negativne posljedice za njegov daljnji razvoj.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  2. ^ "Odluka o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode" (PDF). Službene novine Srednjebosanskog kantona, broj 12, 29.12.2005. Arhivirano s originala (PDF), 22. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  3. ^ Vranica - DINARSKO GORJE
  4. ^ Zaštićena područja FBiH - Spomenik prirode Prokoško jezero - e-prirodafbih.ba[mrtav link]
  5. ^ Muriz Spahić, Emir Temimović, Haris Jahić - SPOMENIK PRIRODE PROKOŠKO JEZERO

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]