Kobilja (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Kobilja
Države Bosna i Hercegovina
Dužina km
Izvor Ježica - Srebrenik
NV izvora 1010 m
Ušće Ugar
Pritoke Vukovica, Strašivi potok, Zlovarski potok

Kobilja (Kobiljska rijeka) je lijeva pritoka Ugra, u centralnoj Bosni. Duga je oko 5 km. Nastaje iz nekoliko izvora-čelenki, od kojih je najpoznatiji Srebrenik (1.010 m), koji izvire na jugoistočnim padinama istoimane uzvisine (Srebrenik, 1.131 m), iz masiva planine Ježica (1.276 m). Pojas oko ovog vrha je izuzetno bogat snažnim izvorima pitke vode, od kojih počinju potočići slivova Ugra i Vrbanje. Od Djevojačke ravni (iznad Dunića stijena i Demićke) do Vakufskih Njiva ima ih preko 50. Srebrenik je poznato lokalno i tanzitno odmorište.[1][2]

Od mnogobrojnih manjih pritoka, najznačajnija desni potok je Vukovica, a lijevi su: Strašivi i Zlovarski potok.

Vododijelnica pomenutih slivova doslovno se pruža duž lokalne ceste Skender VakufTurbeTravnik (preko Ilomske, Korićana i Vitovlja). Svi ugarski potoci se ulijevaju u Kobilju, a vrbanjski u Demićku, Grabovičku rijeku i Duboku.

Kod sela Gornji Ćoralići, Kobilja ulazi u dubok (do 300 m), ali kratki kanjon, a nakon toga teče dolinom između padina na kojima se nalazi niz zaselaka (pod zajedničkim nazivom Kobilja) i Imljanskog osoja. Cijelim tokom je u općini Skender Vakuf, a tokom 1960-tih, na Kobilji i njenim pritokama, bilo je 20-ak vodenica.[3].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  2. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  3. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Skender Vakuf (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.