Zalomka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zalomka
"Ovči brod" Nevesinje.jpg
Države Bosna i Hercegovina
Izvor Gatačko polje
Ušće Nevesinjsko polje, ponor Biograd
Ulijeva se u ponornica

Zalomka je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Rijeka Zalomka izvire kod Gatačkog polja, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje, gdje je zovu i Kolješka rijeka, i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Njezina tzv. fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Odnos između najviše i najniže razine vode u podzemlju polja iznosi do 312 m, što je najveća amplituda u svijetu.[1]

Tokom sušnog razdoblja Zalomka presuši, ostavljajući virove bogate ribom i pogodne za kupanje. U vlažnom, kišnom, razdoblju ona je bogatija vodom. Teče u prosjeku nešto više od 200 dana. Njezine pritoke su Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i druge. Porječje Zalomke, odnosno Nevesinjskog polja predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina. Južna polovina porječja uokvirena je relativno niskim planinama, dok na jeverozapada graniči s planinom Velež, na sjeveroistoku s planinom Crvanj i visoravni Morine, a na jugoistoki planinama Bjelašnicom (hercegovačkom) i Babom. Granice porječja vrlo je teško odrediti u kršu zbog ispucalosti krečnjačkih stijena koje odvode vodu u krško podzemlje.

Gornji horizonti[uredi | uredi izvor]

Početkom XXI vijeka počela je realizacija hidroelektroenergetskog projekta Gornjih horizonti. Osnovni koncept projekta sastoji se u korištenju hidropotencijala Zalomke za proizvodnju električne energije. Da bi se to ostvarilo planira se izgradnja nekoliko objekata na Zalomki:

  • izgradnja brane, akumulacije i hidroelektrane Nevesinje kod Kifina sela
  • izgradnja brane i akumulacije kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd u Nevesinjskom polju, i odvodni kanali i tunel do hidroelektrane Dabar. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.

Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava.

Bitan uslov da se započeti integralni razvojni projekat nastavi i uspješno zaokruži je prevazilaženje dilema o posljedicama sistema Gornji horizonti na Bunu, Bunicu i Bregavu. Urađene su brojne analize bazirane na realnim (izmjerenim) podacima. Rezultati tih istraživanja su opovrgavali sumnju u negativne posledice Gornjih horizonata po režim tih vrela i strah od njihovog presušivanja.[1]

Protivnici tog mišljenja smatraju da se odluka o relizaciji temelji na mišljenju od prije pedeset godina po kojem Bregavi ne trebaju visoke vode, samo joj smetaju (Kraška polja… 1967).[2] Novija iskustva mogu biti i drugačija a posljedice nemjerive.[3]

Lokacijska dozvola za gradnju je već izdata.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]