Zalomka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Zalomka
Države Bosna i Hercegovina
Izvor Gatačko polje
Ušće Nevesinjsko polje
Ulijeva se u ponornica

Zalomka je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Rijeka Zalomka izvire kod Gatačkog polja, a u gornjem toku, od Rašćelice do Fojnice naziva se i Đerope. Zalomka protiče kroz Nevesinjsko polje, gdje je zovu i Kolješka rijeka, i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bune (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Njezina tzv. fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Odnos između najviše i najniže razine vode u podzemlju polja iznosi do 312 m, što je najveća amplituda u svijetu.

Tokom sušnog razdoblja Zalomka presuši, ostavljajući virove bogate ribom i pogodne za kupanje. U vlažnom, kišnom, razdoblju ona je bogatija vodom. Teče u prosjeku nešto više od 200 dana. Njezine pritoke su Zovidolska rijeka, Bukovik, Vučine i druge. Porječje Zalomke, odnosno Nevesinjskog polja predstavlja tektonsku depresiju koja je ograničena planinskim vijencima različitih visina. Južna polovica porječja uokvirena je relativno niskim planinama, dok na jeverozapada graniči s planinom Velež, na sjeveroistoku s planinom Crvanj i visoravni Morine, a na jugoistoki planinama Bjelašnicom i Babom. Granice porječja vrlo je teško odrediti u kršu zbog ispucalosti vapnenačkih stijena koje odvode vodu u krško podzemlje

Bez obzira na sve te prirodne vrijednost, stvarane milionima godina, elektroprivreda započinje projekt ″Gornji horizonti″ upravo gradnjom akumulacije HE Dabar u Dabarskom polju.

Osnovni koncept “Gornjih horizonata” sastoji se u prevođenju dijela gatačkih voda u Zalomku. Zatim je planirana izgradnja brane kod Pošćenja, tri km uzvodno od ponorske zone Biograd. Potopit će se dio polja, a ponor Biograd ostaviti na suhom. Ta voda bi se koristila na HE “Nevesinje”. Od brane će voditi tunel do vrela Vrijeke u Dabarskom polju, gdje će biti strojarnica HE “Dabar”. Iz Dabarskog polja te vode odlazile bi kanalima i tunelom između Dabarskog i Fatničkog polja u tunel Fatničko polje - Bileća. HE “Dabar” i “Nevesinje” su praktično ključni objekti projekta. Kasnije bi uslijedilo podizanje HE “Bileća”. Sve bi se to “pozitivno odrazilo” na postojeće “fabrike struje” na Trebišnjici, kao i na HE “Dubrovnik 1 i 2”

Pored uobičajeno višestrukih negativnih djelovanja brana u kršu, koje se uglavnom odnose na uništavanja nepreglednih podzemnih ekosistema njihovim isušivanjem ili potapanjem, te uništenja endemičnog biljnog i životinjskog svijeta, Gornji horizonti će preko Bune, Bunice i Bregave oduzeti Neretvi oko 15 m3/s, što je prosječna jedna Bregava! Ne treba govoriti kako će to utjecati na Donju Neretvu, gdje je uništenje ekosistema postalo očigledna prijetnja životima ljudi. Odluka se temelji na mišljenju od prije pedeset godina da Bregavi ne trebaju visoke vode, samo joj smetaju (Kraška polja… 1967). [1]

Lokacijska dozvola za gradnju je već izdata.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo -Broj ugovora 03-21-185-3/11 149 -STUDIJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU I DOKAZA ZA IZDAVANJE EKOLOŠKE DOZVOLE ZA HIDROENERGETSKO POSTROJENJE DABAR

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]