Nevesinjsko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nevesinjsko polje
kraško polje
Nevesinjsko polje 2.jpg
Nevesinjsko polje i Velež
Država Bosna i Hercegovina
Općina Nevesinje

Nevesinjsko polje je kraško polje na području općine Nevesinje, u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pod Neveinjsko polje (u širem smislu) ubrajaju se i tri manja: Lakatsko i Mačipolje na zapadu, Kljunsko polje i Kruševo polje (Gornje polje) na istoku i Zovidolsko polje na jugu. Smješteno je između viših planina, Veleža na zapadu, Crvnja na sjeveroistoku i Bjelašnice (hercegovačka) na jugu. Okružuju ga i niže planine: Sniježnica, Glog, Nekudina, Mala ruda, Orlovica i Kruške. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok u dužini 23 km. i širine 7,5 km, površine oko 180 km2. Nadmorska visina je 817 m, sa kontinentalnom klimom, i djelimičnim mediteranskim uticajem. Poljem dominira vegetacija šikara, žbunova i niskog drveća.[1]

Jedino veće naseljeno mjesto je Nevesinje. Osim njega po oboda su nalaze još tridesetak manjih sela. U polju se gaje planinska žita, krompir, kupus i voće. Stanovništvo se bavi i stočarstvom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U građi Nevesinjskog polja i njegovog oboda učestvuju krečnjaci i dolomiti jure i krede, prominski konglomerati, laporci i gline sa ugljem eocen-oligocena. Dno polja ispunjavaju aluvijalni nanosi, a na njegovim sjeveroistočnim stranama su impresivni sipari čija je dužina mjestimično veća od 2 km.[2]

Periodično je plavljeno. Plavni perid traje od novembra do maja. Najveće jezero u polju je Alagovac (Aligovac). Nevesinjskim poljem teče jedna veća rijeka, ponornica Zalomka, gdje je zovu i Kolješka rijeka, s pritokama Zovidolska reka, Bukovik, Vučine i dr. Ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bune (37 m n.v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu.

Pećina Provalija (Mala Vjetrenica)[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u Gaju, zaselku Kifina Sela, oko 500 m od ceste Nevesinje - Gacko. Zbog svojih prirodnih vrijednosti 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena je pod zaštitu države kao spomenik prirode. Nekada je bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su sedreni bazeni (bigrene kade) u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu. Iznad se nalazi stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0,73 m x 0,30 m. s vertikalnim zidom od 1,7 m.

Godine 2017. i 2018. održane su međunarodne speleološke ekspedicije, s ciljem istraživanja i topografskog snimanja. Zbog svoje dužine i velikog broja kanalanije do kraja istražena. Sa do sada izmjerenih i ucrtanih 2674 m kanala zauzela četvrto mjesto po dužini u BiH (podatak iz 2018.). Po konfiguraciji terena i pravcu pružanja kanala ima ogromni potencijal za dalje istraživanje. Po ljepoti pećinskog nakita (helektiti i pećinski biseri), Provalija spada među najljepše u Bosni i Hercegovini.

Historija[uredi | uredi izvor]

U antičko vrijeme i tokom srednjeg vijeka, zbog nemogućnosti prolaska dolinom Neretve, polje je predstavljalo glavnu saobraćajnicu između jadranskog primorja i unutrašnjosti Bosne.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Uzeir Beširović - Zapis sa Crvanj planine. Naše planine, 1984. br.5; str. 107-108 (PDF)
  • Šefik Bešlagić - Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972., 97-122
  • 1948.
  • Ivo Lučić - Moj dom: Nevesinjsko polje (DOC)
  • REDŽIĆ, S., LAKUŠIĆ, R., MURATSPAHIĆ, D., BARUDANOVIĆ, S. - Fitocenoze subalpinskog i alpinskog pojasa planine Crvanj u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 31, 1992/95. str. 285-310.
  • Dimitrije Sergejevski - Rimska cesta na Nevesinjskom polju. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 43-61
  • Dimitrije Sergejevski - Putne bilješke sa Nevesinjskog polja. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska III, Sarajevo, 1948., 167-187

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Crvanj - Dinarsko gorje
  2. ^ [http://geologija1.mojweb.ba/file/iiisg-primjeri-geoloske-i-geomorfoloske-bastine-u-turistickoj/67 Ferid Skopljak - Primjeri geološke i geomorfološke baštine u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine - III Savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine u Neumu]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]