Bravsko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Bravsko polje je kraško polje u sjeverozapadnoj Bosni i nalazi se na teritoriji općine Bosanski Petrovac i općine Petrovac.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Bravsko polje smješteno je između planina Grmeča na sjeveru, Srnetice na jugu, i manjim dijelom Šiše na istoku. Uslovno se može podijeliti na istočni i zapadni dio. Zapadni dio pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok i među petrovačkim stanovništvom naziva se Smoljana. Istočni dio pruža se pravcem zapad-istok, i taj dio se naziva Bravsko. Lokalno stanovništvo ima nazive i za mnoštvo manjih dijelova.

Dužina mu je do 30km, širina 2-3 km.

Na obodu polja nalazi se devet seoskih naselja. Na zapadu su: Krnja Jela, Smoljana, Kapljuh i Janjila. Na istoku su: Jasenovac, Klenovac na sjevernom dijelu i Bravski Vaganac, Podsrnetica i Bunara na južnom. Kuće se nižu jedna do druge tako da je teško uočiti prelaz iz jednog u drugo selo.

Na zapadu je granica prema Petrovačkom polju u dužini tri-četiri km. Čine je brda: Stražbenica, Matijevača, Šainovac, Velika i Mala Risovača, Kukerda, Krstasti Vrh i Banjački Vrh. Sjevernu stranu zatvaraju vrhovi Grmeča: Suvi Vrh, Misije, Kosijer, Omar, Dronjkuša, Ilijina greda, Tisovac, Gradić, Šatin Vrh, Pločevac Veliki, Pločevac Mali, Vrščić, Visoki. Granična linija na istoku spušta se na visinu polja i tu je bio prolaz nekadašnje pruge za dolinu Sanice i dalje za Prijedor, ali i svih puteva prema Ključu, od rimskog i osmanlijskog vremena do danas. Odatle dalje nastavlja istočni obod polja i penje se na vis Ljutoč. Iza njega počinje planina Šiša. Na jugoistoku granica prolazi nizinskom šumom koja nosi imena: Uvale i Lipar. Odatle se granica uzdiže na Srnetičke proplanke Vranjevac i Šareni Vrščić. Srnetica je granica na jugu.

Geomorfologija[uredi | uredi izvor]

Bravsko polje ima izgled kotlaste visoravni pa nije ni ravno ni svuda jednake visine. Kod nekadašnje željezničke stanice visina je 800m. Na cesti kod škole 830m, a u donjem polju najniža tačka je 606m. Površinski oblici su različiti. Ispod grmečkih visova su blago nagnute plećine. Ispod nje je koritasta uvala, kao središnji niži dio polja. Još južnije su osrednje izbočine duguljastog smjera: Glavica, Metla (815m), Crnića Brdo (807m) i Podovi. Iza je uvala u kojoj je selo Bunara iza koje počinje Srnetica. Preko ovih površina, "posijane" su mnogobrojne vrtače, pa se ovakve površine zovu „boginjavi krš“. [1]

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Na cijelom ovom prostoru nema nigdje izdašnijeg izvora koji bi tokom cijele godine davao vodu. Jedini vodotok je Rijeka u selu Smoljani sa čijeg izvora se svojevremeno snabdjevao i grad Bosanski Petrovac. Za napajanje stoke najviše se koriste lokve.

Klima je oštra planinska, sa čestim i hladnim vjetrovima. Snijega ima po šest mjeseci, a u nekim stjenovitim rupama led se zadržava tokom cijele godine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Bravsko polje obiluje tragovima i ostacima iz prijašnjih vremena. Na prvom mjestu treba spomenuti staru rimsku cestu. Nekoliko rimskih miljokazi i danas postoje. Bio je to dio puta od Salone u Dalmaciji koji je dolazio iz Petrovačkog polja, odlazio prema rudnicima u dolinu Sane i dalje za Sisak. [2]Istraženo je i nekoliko lokaliteta koji govore o prisustvu Rimljana na ovom prostoru (nekropola, rimski novac sa likom cara Konstantina). [3] Naziv naselja Smoljana govori da je za vrijeme doseljavanja Slavena, naselje bilo naseljeno od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u području Bravskog Polja. [3]

Iznad polja, u Grmeču, na visini od 1400m, nalaze se ostaci monumentalne gradine čije porijeklo nije istraživano.

Jačanjem bosanske države iza 1322. pod Stjepanom II Kotromanićem ovi krajevi po prvi put ulaze u njen sastav.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  3. ^ a b "Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]