Idi na sadržaj

Bosanski Petrovac

Koordinate: 44°33′N 16°22′E / 44.550°N 16.367°E / 44.550; 16.367
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanski Petrovac
Općina i naseljeno mjesto
Općina Bosanski Petrovac
Službeni grb Bosanski Petrovac
Grb
Općina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini
Općina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini
Bosanski Petrovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bosanski Petrovac
Bosanski Petrovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°33′N 16°22′E / 44.550°N 16.367°E / 44.550; 16.367
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski kanton
OpćinaBosanski Petrovac
Vlada
 • NačelnikMahmut Jukić[1] (SDA)
Površina
 • Općina742,60 km2
 • Naseljeno mjesto20,27 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina7.328
 • Općina (gustoća)9,87 /km2
 • Naseljeno mjesto3.427
 • Naseljeno mjesto (gustoća)169,07 /km2
Demonim(i)Petrovčanin
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77 250
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105554[2]
Matični broj općine11436
Veb-sajtwww.bosanskipetrovac.gov.ba

Bosanski Petrovac je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa 14.346 stanovnika prema popisu iz 1991.

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva BiH 2013. u općini Bosanski Petrovac živi 7.946 stanovnika.

Bosanski Petrovac se nalazi između općina Bihać na zapadu, Drvar na jugu, Ključ i Petrovac na jugoistoku, Sanski Most na sjeveru i Bosanska Krupa na sjeverozapadu.

Geografija

Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva Bihać-Jajce-Knin, u Petrovačkom polju, između planina Osječenice, Klekovače i Grmeča na nadmorskoj visini od 664 m. Općinu okružuju planine Grmeč sa sjevera, sa zapada Risovac i Čava, a sa juga Osječenica. Gorje je bogato šumama, što predstavlja osnovu ekonomskog razvoja općine. Samu visoravan najviše karakteriše kraško tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podnožju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, čak niti ovećeg potoka. Površina općine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002 km2, a ukupna dužina granice je 144,20 km.

Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni turizam. Na obroncima planine Grmeč nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, šumom bogatim planinama Osječenice i Klekovače, smjestio se prevoj Oštrelj. Od davnina poznat kao vazdušna banja i vrijedno klimatsko odmaralište, privlačilo je pažnju znatiželjnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi.

Za Bosanski Petrovac značajno je napomenuti proizvodnju ćilima u kućnoj radinosti.

Gradsko naselje Bosanski Petrovac se sastoji od sljedećih naselja ili ulica: Centar, Gaj, Donji, Srednji, Gornji Bišćani, Bahići, Jukići, Linića Lokva, Hujići, Pekijska, Ploča, Novo Naselje, Skenderovo naselje, Didovići.

Historija

Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva Rimskog carstva, a Konstantin Porfirogenet ga spominje 950. godine pod nazivom Pset. Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta. Na lokalitetu Bukovača nalaze se tragovi rimske nekropole, gdje je otkrivena kasno-antička grobnica i rimski novac. Još su sačuvani tragovi rimskog života na lokalitetima Cimeša, Bjelajskog Vaganca i kod lokaliteta Vođenica.

Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo geografski veoma prostrano područje slabo naseljeno i u ovom periodu. Srednjovjekovni grad Bjelaj (stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu Bjelajskog (Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje 1495. godine. Srednjovjekovna arhitektura ovog grada je i danas dosta dobro očuvana. Najstarijem jezgru grada pripada moćna okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvorište s cisternom opasano snažnim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]

Od srednjovjekovnih naselja je grad Čovku koji se spominje u 15. vijeku. Ruševine ovog grada nalaze se na prvobitnoj prethistorijskoj gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj župi. Najpoznatiji gospodari Čovke bili su plemići Orlovići, koji su ovaj grad održavali sve do njegovog pada pod osmansku vlast 1524. godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu današnjeg Bosanskog Petrovca spominje se 1334. godine pod nazivom St. Petri de eodem. Historiograf Šišić stavlja na ovo mjesto stari grad Pset u istoimenoj župi, koju spominje još Konstantin VII Porfirogenet u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske župe još do danas je ostalo nerazrješeno. Arheološko područje sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, najbolje odslikava život iz perioda župe Pset. Područje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[4]

Osmanlije ovo područje osvajaju između 1520. i 1530. godine i tu organiziraju kadiluk Novosel.

Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme sultana Ahmeda III. Iza Karlovačkog mira (1699. godine) Lika i Dalmacija, koje su do tada bile u sastavu velikog Osmanskog carstva, potpadaju pod vlast Austrije, odnosno Mletačke Republike, a muslimansko stanovništvo se povlači iz tih oblasti i naseljava područja Kulen Vakufa, Bjelaja, Bihaća, Cazina i područje sadašnjeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad i Petrovačku kapetaniju.[5] Bosanski Petrovac pripada među mlađa gradska naselja u Krajini. U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na više katova, a bila je među najvišim u području Krajine.[6]

Petrovački grad je dočekao u dobrom stanju okupaciju Austro-Ugarske 1878. godine. Vjerovatno je porušen 1905. godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedište Petrovačke kapetanije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bosanskom Petrovcu je održana Prva zemaljska konferencija AFŽ-a i Prvi kongres ljekara partizana. U to vrijrme Vrhovni štab NOVJ i Josip Broz Tito boravili su u vozu na Oštrelju. Voz je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[7]

Privreda

Solarna elektrana

Područje općine Bosanski Petrovac je poznato po najvećem broju sunčanih sati u Bosni i Hercegovini. U naseljenom mjestu Krnjeuša otvorena je prva solarna elektrana. Investitor ovog projekta je privredno društvo “RSV ENERGY” d.o.o. Bosanski Petrovac, koje je, u realizaciju projekta, uložilo preko 700.000,00 KM.

Ova solarna elekrana s kapacitetom od 150 KW i godišnjom proizvodnjom električne energije od 219 MWh, predstavlja najveću solarnu elektranu ove veličine na Unsko-sanskom kantonu. Na površini od 1600 m², uz vlastitu trafostanicu, instalisano je 1200 ploča.[8]

Vlada USK je 2022. god. njemačkoj kompaniji "Promondis Energy", uručila urbanistička rješenja za izgradnju solarnog parka na lokalitetu Bjelajski Vaganac, a riječ je o tri solarne elektrane pojedinačne snage od 29,5 megavata.[9]

Solarni park sa ukupno 2.200 solarnih panela snage od po 500 vati započeo je sredinom februara 2023. s probnim radom na lokalitetu naselja Bare. Radi se o energetskom postrojenju koje će proizvoditi električnu energiju za oko 400 domaćinstava. Izgradnju je udruženim sredstvima finansiralo nekoliko poduzetnika. Proizvedenu struju otkupljivat će Elektroprivreda BiH.

U naselju Klenovac se planira izgradnja tri solarne elektrane naziva "AT1", "AT2" i "AT3" snage od 20 MW, a idejni projekat je izradio Powerdis iz Bihaća.[10]

U toku su pripremeza izgradnja solarne elektrane ukupne vrijednosti od oko 50 miliona eura, a početak realizacijeočekuje se u toku 2023. Investitor je njemačka kompanija "Promondis", koja na prostoru Sanskog Mosta ima svoju fabriku za proizvodnju električnih kablova.[11]

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Bosanski Petrovac ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Bravski Vaganac, Bunara, Bukovača, Drinić, Klenovac i Podsrnetica. Od ovog je područja formirana općina Petrovac.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Bosanski Petrovac

Sastav stanovništva – općina Bosanski Petrovac
2013.[12]1991.[13]1981.[14]1971.[15]1961.[16]
Osoba7 328 (100,0%)15 621 (100,0%)16 374 (100,0%)18 597 (100,0%)19 954 (100,0%)
Srbi3 996 (54,53%)11 694 (74,86%)11 129 (67,97%)14 941 (80,34%)16 469 (82,53%)
Bošnjaci3 179 (43,38%)3 288 (21,05%)12 893 (17,67%)13 315 (17,83%)13 113 (15,60%)1
Muslimani39 (0,532%)
Nisu se izjasnili30 (0,409%)
Hrvati26 (0,355%)48 (0,307%)49 (0,299%)76 (0,409%)140 (0,702%)
Bosanci15 (0,205%)
Nepoznato12 (0,164%)
Ostali11 (0,150%)225 (1,440%)89 (0,544%)92 (0,495%)28 (0,140%)
Pravoslavci7 (0,096%)
Romi3 (0,041%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,041%)
Jugoslaveni2 (0,027%)366 (2,343%)2 187 (13,36%)154 (0,828%)188 (0,942%)
Crnogorci1 (0,014%)13 (0,079%)13 (0,070%)6 (0,030%)
Makedonci1 (0,014%)8 (0,049%)1 (0,005%)
Slovenci1 (0,014%)6 (0,037%)3 (0,016%)4 (0,020%)
Albanci1 (0,014%)2 (0,011%)6 (0,030%)
Turci1 (0,014%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bosanski Petrovac

Sastav stanovništva – naselje Bosanski Petrovac
2013.[12]1991.[13]1981.[14]1971.[15]1961.[16]
Osoba3 427 (100,0%)5 381 (100,0%)4 547 (100,0%)4 016 (100,0%)3 473 (100,0%)
Bošnjaci2 574 (75,11%)2 678 (49,77%)12 248 (49,44%)12 551 (63,52%)12 445 (70,40%)1
Srbi777 (22,67%)2 345 (43,58%)1 428 (31,41%)1 257 (31,30%)775 (22,32%)
Muslimani18 (0,525%)
Nisu se izjasnili17 (0,496%)
Bosanci13 (0,379%)
Hrvati9 (0,263%)28 (0,520%)36 (0,792%)39 (0,971%)84 (2,419%)
Ostali7 (0,204%)77 (1,431%)21 (0,462%)34 (0,847%)9 (0,259%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,088%)
Nepoznato3 (0,088%)
Jugoslaveni1 (0,029%)253 (4,702%)794 (17,46%)124 (3,088%)150 (4,319%)
Crnogorci1 (0,029%)11 (0,242%)6 (0,149%)3 (0,086%)
Makedonci1 (0,029%)7 (0,154%)1 (0,025%)
Albanci1 (0,029%)2 (0,050%)4 (0,115%)
Turci1 (0,029%)
Pravoslavci1 (0,029%)
Slovenci2 (0,044%)2 (0,050%)3 (0,086%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Sport

U Bosanskom Petrovcu postoji nogometni klub "Mladost" koji se takmiči u kantonalnoj ligi. Također, postoje klubovi i u ostalim sportovima poput košarkaškog kluba Mladost i drugi.

Poznate ličnosti

Velikani Bosanskog Petrovca

Reference

  1. ^ "Bosanski Petrovac". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, historijska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala, 20. 2. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  4. ^ "Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećima na lokalitetu Crkvina u Koluniću". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala, 20. 2. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  5. ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463. - 1606.- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -". Sva prava © by Prof. Hamdo Ćamo, Sarajevo: Svijetlost, 1980,. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  6. ^ "URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC". Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  7. ^ "Partizanski – Titov voz na Oštrelju". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  8. ^ Otvorena prva solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu - Službena stranica općine
  9. ^ Niču solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu vrijedne 45 miliona evra
  10. ^ AT Solar planira tri solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu
  11. ^ "Zlatan Čekić: Solarni park sa ukupno 2.200 panela pušten u probni rad". Nezavisne novine. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  12. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  13. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  14. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  15. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  16. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  17. ^ Zbirka djela Jovana Bijelića - nacionalni spomenik[mrtav link]

Vanjski linkovi