Petrovačka kapetanija
Petrovačka kapetanija bila je jedna od većeg broja kapetanija raspoređenih na granici Osmanskog carstva prema Austro-Ugarskoj carevini i Mletačkoj republici, na području današnje općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Svaka kapetanija imala je tačno određenu teritoriju i svoju vojsku.
Historija[uredi | uredi izvor]
U 16. i 17. stoljeću nema većeg naselja na mjestu Bosanskog Petrovca. U dokumentima se spominje nahija Bilaj (dobila je ime od Bilaja/Bjelaja, glavnog mjesta u Petrovačkom polju, između ogranaka Osječenice i Grmeča). Ova nahija spominje se prvi put 1540 godine pod imenom Bilaj, zatim 1559 godine zajedno s Blagajem kao nahija Bilaj-Blagaj. Isto tako i kasnije sve do 18 stoljeca. Sjeverozapadno od Bosanskog Petrovca, u današnjem naselju Vođenica, nalazila se nahija Vođenica. Spominje se tek 1574 godine. Kako je taj kraj došao pod tursku vlast znatno ranije ova je nahija i znatno starija. U ataru te nahije spominje se 1574 godine i selo Varošište.
Bosanski Petrovac kao novo naselje nastalo je kao rezultat urgentnih urbanih intervencija osmanske vlasti iza mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Posljedica ratova tog vremena je i novo prognaničko-izbjegličko (muhadžirsko) pitanje koje se može nazvati i krizom.[1]
Središnja i pokrajinska osmanska vlast najveću pažnju posvećivale su obnovi i ojačavanju postojećih fotifkacijskih objekata koji su stradali tokom navedenih ratova ili su bili oslabljeli zbog svoje starosti, podizanje nekih novih utvrđenja na za to važnim mjestima, osnivanja novih naselja u pograničnom pojasu, te na kraju upravnoj i vojnoj reorganizaciji Bosanskog ejaleta. Cilj je bio postići fleksibilnu odbranu granica Carstva na području Bosanskog ejaleta. Sva navedena zbivanja utjecala su na pojavu nekih novih naselja na zapadu današnje Bosne i Hercegovine. U ovom razdoblju postavljeni su i temelji nekih novih naselja: Kulen Vakufa (Džisr - i - Kebir = Veliki Most ), Havala, Orašac u blizini Kulen-Vakufa, palanka Čovka, utvrđena kula Klišević na uzvisini između sela Ćukovi i rijeke Une, fortifikacijski objekat u selu Prkosi, i kao najpoznatiji, današnji Bosanski Petrovac.[2]
Kapetanija[uredi | uredi izvor]
Petrovačka kapetanija osnovana je u periodu 1730-1753. Kapetani u Petrovcu bili su Kulenovići iz roda Šinikčića. Zahvatala je jedan dio kadiluka Novosel, dok je drugi dio pripadao ostrovičkoj kapetaniji. U njoj su bili gradovi Petrovac i Bjelaj (Bilaj).
Prvi poznati dokument vezan za ovu kapetaniju je iz 1768 u kojem se govori da je kapetan Mehmed-beg, sin ostrovičkog kapetana Mahmut-bega, kasnije Mahmut-paše, brat ostrovičkog kapetana Muhamed-beka i dizdara od Havale Smail –bega. U dokumentu iz 1787, Mehmed kapetan zamolio je bosanskog vezira da se smanji previsoko razrezani taksid za nahiju Bilaj, i njegovoj molbi je udovoljeno. Za njegova vremana obnovljen je petrovački grad 1771. godine.
Drugi poznati kapetan je Ali-beg, Ali-kapetan. Pogubio ga je Ali-Dželaludin-paša 1821. godine u Travniku. Po narodnoj pjesmi on je Alaj-beg.
Naslijedio ga je brat Mustaj-beg (1821-1835). Držao je kapetaniju u potpunm redu i miru do njenog ukidanja. Tada se udružio sa ostrovačkim i krupskim kapetanom i bratom ključkog kapetana i postao vođa ustanka. Poraženi su kod Lipnika, a njegova sudbina nije poznata.[1]
Kapetanija imala je prihode od zadarske carine i splitske skele.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC". Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“. Pristupljeno 9. 2. 2017.
