Prkosi
Prkosi | |
|---|---|
(naselje) | |
  Prkosi | |
| Koordinate: 44°37′36″N 16°06′57″E / 44.6267°N 16.1158°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Bosanski Petrovac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 14 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 105791[1] |
| Matični broj općine | 11436 |
Prkosi su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 195 stanovnika.[2]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Prkosi se nalaze na zapadu područja općine, na regionalnoj cesti R408b Vrtoče - Kulen Vakuf. To je manja visoravan ograničena planinama Lupina i Čava i koja se spušta prema koritu rijeke Une.
Historija
[uredi | uredi izvor]U srednjem vijeku na području Prkosa nalazio se u Humskoj župi kraljevski grad Čovka. Njime su upravljali plemići, a Orlovići su bili posljednji.[3]
Gornje Pounje s Čovkom Osmanlije su zauzeli 1524. godine. Od tada je ovaj kraj ostao napušten do kraja 17. stoljeća kada se Karlovačkim mirom 1699. uspostavila granica na Uni. U Čovki je podignuta palanka i kula. Palanka Čovka imala je svoju posadu, a bila je u sastavu Ostrovičke kapetanije,[4] kojom su zapovijedali kapetani iz porodice Kulenovića. Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, bila je jedna od značajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta.
Oko 1791. godine nakon pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, prenio je kapetan Mehmed-beg Kulenović svoje sjedište u Prkose. Tu je sagradio kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule dvorište je opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli izgorila je sva drvenina.[5]
U tome selu vide se i danas ostaci grada Čovke i Kulenovića kule.
U Prkosima je smrtno ranjena Marija Bursać koja će kasnije biti proglašena prvom ženom Narodnim herojem Jugoslavije.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Prkosi | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991. | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 14 (100,0%) | 195 (100,0%) | 277 (100,0%) | 370 (100,0%) | |||
| Srbi | 14 (100,0%) | 194 (99,49%) | 268 (96,75%) | 369 (99,73%) | |||
| Ostali | – | 1 (0,513%) | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | – | 9 (3,249%) | – | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 1 (0,270%)1 | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI -Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991
- ↑ Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12
- ↑ Kapetanije u BiH - Hamdija Kreševljaković,Sarajevo: Svijetlost, 1980,
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.