Prkosi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prkosi
(naselje)
Prkosi nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prkosi
Prkosi
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°37′36″N 16°06′57″E / 44.6267°N 16.1158°E / 44.6267; 16.1158Koordinate: 44°37′36″N 16°06′57″E / 44.6267°N 16.1158°E / 44.6267; 16.1158
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto14
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105791[1]
Matični broj općine11436

Prkosi su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 195 stanovnika.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prkosi nalazi se na zapadu područja općine, na regionalnoj cesti R408b Vrtoče - Kulen Vakuf. To je jedna manja visoravan ograničena planinama Lupina i Čava i koja se spušta prema koritu rijeke Une. Zbog velikog broja manjih izvora, ovo je možda jedino mjesto u općini koje nije imalo problema sa vodom.

Historija[uredi | uredi izvor]

U srednjem vijeku na području Prkosa nalazio se u Humskoj župi kraljevski grad Čovka. Njime su upravljali plemići toga doba, a Orlovići su bili posljednji.[3]

Gornje Pounje s Čovkom Turci su zauzeli 1524. godine. Od tada je i grad i ovaj kraj ostao napušten do kraja 17. stoljeća kada se karlovačkim mirom 1699. uspostavila granica na Uni, koja će ostati do danas. Tada se ovamo naseliše i begovi Kulenovići. U Čovki je podignuta palanka i kula, u koju se naselila jedna grana Kulenovića. Palanka Čovka imala je svoju posadu, a bila je u sastavu Ostrovičke kapetanije,[4] kojom su zapovijedali kapetani iz porodice Kulenovića. Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, bila je jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta.

Oko 1791. godine nakon pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, prenio je kapetan Mehmed-beg Kulenović svoje sjedište u Prkose. Tu je sagradio kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule dvorište je opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli izgorila je sva drvenina.[5]

U tome selu vide se i danas ostaci grada Čovke i Kulenovića kule.

Na prostorima Čovke desio se 6. septembra 1941. veliki zločin kada su ustanici, uz nekoliko ustaša i domobrana, pobili veliki broj (preko 300) nedužnog stanovništva, uglavnom bošnjačkog.[6]

U Prkosima je smrtno ranjena Marija Bursać koja će kasnije biti proglašena prvom ženom Narodnim herojem Jugoslavije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Prkosi
2013.[7]1991.1981.[8]1971.[9]
Osoba14 (100,0%)195 (100,0%)277 (100,0%)370 (100,0%)
Srbi14 (100,0%)194 (99,49%)268 (96,75%)369 (99,73%)
Ostali1 (0,513%)
Jugoslaveni9 (3,249%)
Bošnjaci1 (0,270%)1
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
  3. ^ GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI -Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991
  4. ^ Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12
  5. ^ Kapetanije u BiH - Hamdija Kreševljaković,Sarajevo: Svijetlost, 1980,
  6. ^ Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini septembra 1941 -Dr. Mujo Begić
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]