Jasenovac (Bosanski Petrovac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jasenovac
(naselje)
Jasenovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Jasenovac
Jasenovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°33′37″N 16°33′21″E / 44.5603°N 16.5558°E / 44.5603; 16.5558Koordinate: 44°33′37″N 16°33′21″E / 44.5603°N 16.5558°E / 44.5603; 16.5558
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto157
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105678[1]
Matični broj općine11436

Jasenovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje je smješteno uz put Bosanski PetrovacKljuč, u dužini oko 4 km, na sjevernoj strani Bravskog polja, ispod Grmečkih vrhunaca. Prostor sela je nagnut prema polju i nije svuda jednake visine. Prosječna nadmorska visina je preko 800 metara. Nema ni jednog izdašnijeg izvora vode pa naselje tokom godine ima probleme sa vodosnabdjevanjem.

Historija[uredi | uredi izvor]

U doba Ilira ovo je bilo granično područje plemena iz jadranskog zaleđa (Sardeata i Deura), prema plemenu Mezeji na sjeveru, sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom historijskom značenju. Ljudi na Petrovačkom polju Bosnom smatraju područja oko Bosanske Krupe, Lušci Palanke, Sanice i Ključa, pa oko Banja Luke, dakle, sve ono što je sa druge strane Grmeča, u dolinama Une, Sane i Vrbasa, koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku Petrovačko polje s Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.[2]. Čak i u prvom periodu osmanlijske okupacije ovo je područje vezano za Kliški sandžak sa sjedištem u Dalmaciji. Tek je mirom u Sremskim Karlovcima 1699 god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za teritoriju koja čini današnju Bosnu i Hercegovinu.

Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.[3] Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car Konstantin Veliki i carica Jelena sa krstom u ruci.[4]

Ovuda su prolazili i rimski i osmanski put za dolinu Sane.

Kroz naselje je nekad prolazila Steinbeis–Šipadova uskotračna pruga DrvarPrijedor.

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

U naselju je rođen narodni heroj Mile Latinović.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Jasenovac
2013.[5]1991.1981.[6]1971.[7]
Osoba157 (100,0%)430 (100,0%)490 (100,0%)553 (100,0%)
Srbi153 (97,45%)424 (98,60%)429 (87,55%)544 (98,37%)
Nisu se izjasnili3 (1,911%)
Hrvati1 (0,637%)
Jugoslaveni4 (0,930%)57 (11,63%)
Ostali2 (0,465%)3 (0,542%)
Bošnjaci4 (0,816%)14 (0,723%)1
Crnogorci2 (0,362%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba
  3. ^ Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE
  4. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]