Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
.png) |
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine |
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine jesu federalne jedinice[1] Federacije Bosne i Hercegovine. Kantoni posjeduju kantonalni ustav, skupštinu kao najviši zakonodavni organ i izvršno tijelo tj. vladu koja provodi niz nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), kao i nadležnosti podijeljene s Federacijom (zdravstvo, socijalna zaštita, sudstvo). Kantoni se dalje politički i teritorijalno dijele na općine i gradove. Kantoni igraju i ključnu ulogu u popunjavanju Doma naroda Parlamenta Federacije - u gornji dom Parlamenta Federacije poslanike delegiraju kantonalne skupštine. Najmnogoljudniji kanton je Tuzlanski kanton, dok je površinom najveći Kanton 10.
Historija
[uredi | uredi izvor]Kantoni Federacije BiH nisu rezultat postepenog federalističkog pokreta ili historijskog administrativnog naslijeđa. Oni su ad hoc političko-pravno rješenje stvoreno s primarnim ciljem prekida rata u Bosni i Hercegovini i bošnjačko-hrvatskog sukoba.[2]
Vašingtonski sporazum, potpisan 18. marta 1994, efektivno je stvorio Federaciju Bosne i Hercegovine sastavljenu od federalnih jedinica (kantona). Ustavnotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine (kasnije preimenovana u Parlament Federacije BiH) usvojila je Ustav FBiH 30. marta 1994, koji je formalno definirao kantone kao federalne jedinice s posebnim pravima i nadležnostima.[1] Ovim ustavom uspostavljen je sistem podjele vlasti između centralne federalne vlasti i kantona.
Kantoni
[uredi | uredi izvor]
Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od deset federalnih jedinica (kantona):
| # | Zastava | Grb | Skraćenica | Naziv | Sjedište | Stanovništvo (2013)[3] | Površina (km2) | Gustoća (/km2) | Gradovi i općine |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. |  |
 |
USK | Unsko-sanski kanton | Bihać | 273.261 | 4.125,00 | 66,25 |
|
| 2. |  |
 |
PK | Posavski kanton | Orašje | 43.453 | 324,60 | 133,87 |
|
| 3. |  |
 |
TK | Tuzlanski kanton | Tuzla | 445.028 | 2.649,00 | 168,00 | |
| 4. |  |
 |
ZDK | Zeničko-dobojski kanton | Zenica | 364.433 | 3.415,30 | 106,71 | |
| 5. |  |
 |
BPK | Bosansko-podrinjski kanton Goražde | Goražde | 23.734 | 504,60 | 47,04 | |
| 6. |  |
 |
SBK | Srednjobosanski kanton | Travnik | 254.686 | 3.189,00 | 79,86 | |
| 7. |  |
 |
HNK | Hercegovačko-neretvanski kanton | Mostar | 222.007 | 4.401,00 | 50,44 | |
| 8. |  |
 |
ZHK | Zapadnohercegovački kanton | Široki Brijeg | 94.898 | 1.362,20 | 69,67 |
|
| 9. |  |
 |
KS | Kanton Sarajevo | Sarajevo | 413.593 | 1.276,90 | 323,90 | |
| 10. | |
|
K10 | Kanton 10 | Kupres[a] | 84.127 | 4.934,10 | 17,05 | |
 Federacija Bosne i Hercegovine |
Sarajevo | 2.219.220 | 26.181,70 | 84,76 | 79 | ||||
Podjela vlasti
[uredi | uredi izvor]Prema Ustavu Federacije BiH, vlast u kantonima je organizirana po principu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.[1]
Zakonodavna vlast
[uredi | uredi izvor]Skupština kantona je najviši zakonodavni organ kantona. Sastoji se od jednog doma, čiji broj zastupnika (poslanika) zavisi od broja stanovništva. Na osnovu toga, ukupan broj se kreće od 21 do 35 (npr. Kanton Sarajevo ima 35 zastupnika, dok Posavski kanton ima 21).[1] Zastupnici se biraju na direktnim izborima na mandat od četiri godine.
Skupština donosi kantonalni ustav, zakone, budžet, te bira i smjenjuje Vladu. Rad Skupštine organiziran je kroz klubove konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata, Srba) koji, zajedno s klubom Ostalih, pokreću mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ako smatraju da je neki zakon diskriminatoran.[1]
Izvršna vlast
[uredi | uredi izvor]Vlada kantona vrši izvršnu vlast u kantonu. Vladu čine premijer (predsjednik Vlade) i ministri.[1]
Premijera imenuje Skupština kantona, a on zatim predlaže ministre. Sastav Vlade mora odražavati proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih prema popisu iz 1991, sve do potpune provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma.[1] Vlada je odgovorna za provođenje kantonalnih zakona, predlaganje budžeta i upravljanje kantonalnom administracijom (ministarstvima i upravama).
Sudska vlast
[uredi | uredi izvor]Sudsku vlast u kantonu vrše kantonalni sudovi (u kantonima s hrvatskom većinom neustavno se koristi naziv "županijski sudovi"). Ovi sudovi su drugostepeni sudovi koji odlučuju po žalbama na presude općinskih sudova.[1]
Također imaju i izvornu (prvostepenu) nadležnost za teža krivična djela (propisana kazna preko 10 godina zatvora) te za složenije građanske i upravne sporove. Imenovanje sudija je u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV).[1]
Nadležnosti
[uredi | uredi izvor]Ustav FBiH precizno definira podjelu odgovornosti između federalne vlasti i kantona. Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene Federaciji. Nadležnosti se dijele na isključive (samo kantonalne) i podijeljene (kantonalne i federalne).[1]
Isključive nadležnosti
[uredi | uredi izvor]Kantoni imaju punu zakonodavnu i izvršnu vlast nad sljedećim pitanjima:[1]
- Uspostavljanje i nadzor nad kantonalnim policijskim snagama (koje imaju jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama).
- Donošenje obrazovne politike, uključujući osnivanje škola i visoko obrazovanje.
- Donošenje kulturne politike.
- Utvrđivanje stambene politike i donošenje propisa o stanovanju.
- Reguliranje i osiguravanje javnih službi.
- Donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje.
- Reguliranje lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti.
- Osiguravanje lokalnih postrojenja za proizvodnju energije.
- Utvrđivanje politike o radiju i televiziji (osnivanje i rad).
- Provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite.
- Razvoj kantonalnog turizma.
- Finansiranje kantonalnih djelatnosti (putem oporezivanja, zaduživanja itd).
Podijeljene nadležnosti
[uredi | uredi izvor]U ovim oblastima, i Federacija i kantoni imaju ovlasti donositi zakone. Kantoni mogu djelovati samostalno ako Federacija ne donese zakon, ili mogu provoditi federalne zakone.[1]
- Jamčenje i provođenje ljudskih prava.
- Zdravstvo.
- Politika zaštite okoliša.
- Komunikacijska i transportna infrastruktura.
- Socijalna politika.
- Provođenje zakona o državljanstvu.
- Imigracija i azil.
- Turizam.
- Korištenje prirodnih bogatstava.
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ↑ Iako je Ustavom Kantona 10 Kupres određen kao sjedište kantona, sjedište izvršne vlasti nalazi se u Livnu, a zakonodavne u Tomislavgradu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)" (PDF). Ustavni sud Federacije BiH. Pristupljeno 12. 11. 2025.
- ↑ Bose, Sumantra (1999). "The Bosnian State: A Doomed Entity?". Current History. 98 (626): 127–134. doi:10.2307/20050800. Pristupljeno 12. 11. 2025.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013" (PDF). popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala (PDF), 24. 12. 2017. Pristupljeno 12. 11. 2025.
- "Ustav Kantona Sarajevo (Prečišćeni tekst)" (PDF). Skupština Kantona Sarajevo. Pristupljeno 12. 11. 2025.
- "Ustav Srednjobosanskog Kantona". Paragraf Lex. Pristupljeno 12. 11. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine na Wikimedia Commonsu
