Zapadnohercegovački kanton
Zapadnohercegovački kanton Западнохерцеговачки кантон Županija Zapadnohercegovačka[a] |
||
---|---|---|
![]() Lokacija Zapadnohercegovačkog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
|
||
Država | ![]() |
|
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Glavno sjedište i najveći grad | Široki Brijeg 43°22′59.8″N 17°35′35.0″E / 43.383278°N 17.593056°E | |
Službeni jezik | bosanski hrvatski[2] |
|
Pismo | [2] | |
Etničke grupe | 98,7% Hrvati 0,8% Bošnjaci 0,1% Srbi 0,4% Ostali[3] |
|
Upravni oblik | Parlamentarna federalna jedinica | |
• Premijer |
Predrag Čović (HDZ BiH) | |
Ivan Jelčić (HDZ BiH) | ||
Zakonodavstvo | Skupština | |
Historija | ||
- | Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | januar 1993. |
- | Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) | 18. mart 1994. |
- | Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | 14. decembar 1995. |
- | Proglašen Ustav kantona | 26. mart 1996.[2] |
- | Uspostavljeni kantoni | 12. juni 1996.[4] |
Površina | ||
• Ukupno |
1.362,2 km2 | |
Stanovništvo | ||
• Ukupno (2013) |
![]() |
|
• Gustoća |
69,67/km2 | |
• Procjena (2022) |
![]() |
|
BDP (nominalni) | Procjena 2022. | |
• Ukupno |
![]() |
|
![]() |
||
HDI (2021) | ![]() |
|
Valuta | Konvertibilna marka (BAM) | |
Vremenska zona | UTC +1 (EET) | |
• Ljeti (DST) |
UTC +2 (EEST) | |
Format datuma | D. M. GGGG. (NE) | |
Topografija | ||
Pločno (Čvrsnica) 2228 m |
||
Blidinje jezero 5,25 km2 |
||
Trebižat 51,3 km |
||
Vozačka strana | desna | |
Pozivni broj | +387 39 | |
ISO 3166 kod | BA-08 (do 27. novembra 2015) | |
Internetska domena | .ba |

Zapadnohercegovački kanton (ZHK) jedan je od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Širokog Brijega i još tri općine.
Zapadnohercegovački kanton na sjeveru graniči sa Kantonom 10, na sjeveroistoku i istoku sa Hercegovačko-neretvanskom kantonu te na zapadu sa Hrvatskom. Zapadnohercegovački kanton je sa 94.898 stanovnika (2013) četvrti među kantonima, dok je sa 69,67 stanovnika/km2 peti po gustoći. Ukupna površina kantona iznosi 1362,2 km2, što čini 5,21% površine Federacije BiH i 2,66% teretorije Bosne i Hercegovine.
Geografija
Kanton je smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Širokom Brijegu. Površina kantona iznosi 1.362,2 km2, što čini 5,21% površine Federacije Bosne i Hercegovine. Kanton se nalazi u Hercegovini, regiji po kojoj je kanton dobio ime.
Prostire se od sjeverne strane planine Čvrsnice pa sve do granice sa Hrvatskom na zapadu i jugu, dok s istoka graniči sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom. Kroz kanton protječu tri rijeke: Lištica, Trebižat i Ričina. Najviši planinski vrh je Pločno (2228 m) na Čvrsnici.
Historija
Historija današnjeg Zapadnohercegovačkog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma, a u decembru iduće taj kanton je potpisivanjem dejtonskog mirovnog sporazuma zvanično postao dio Federacije Bosne i Hercegovine. 26. marta 1996. godine Zapadnohercegovački kanton zvanično je konstituisan kao jedan od deset kantona FBiH.[7]
Politika i administracija
Zapadnohercegovački kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Zapadnohercegovački kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani Zapadnohercegovačkog kantona kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj Skupštini. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu kantona sačinjava koalicija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[8]
Na lokalnom nivou građani Zapadnohercegovačkom kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dvije općine i dva grada.
Općina | Broj naselja | Broj stanovnika (2013) | Gustoća (km2) | Površina (km2) |
---|---|---|---|---|
Grude | 13 | 17.308 | 78,4 | 220,8 |
Grad Ljubuški | 35 | 28.184 | 96,3 | 292,7 |
Posušje | 20 | 20.477 | 44,4 | 461,1 |
Grad Široki Brijeg | 34 | 28.929 | 74,6 | 387,6 |
Zapadnohercegovački kanton | 102 | 94.898 | 69,7 | 1.362,2 |
Neustavni grb i zastava kantona
Grb i zastavu Zapadnohercegovačkog kantona, koji su identični obilježjima samoproglašene, međunarodno nepriznate paradržave Herceg-Bosne, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim, jer predstavljaju samo jedan konstutivni narod, Hrvate, čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, kantonalne vlasti i dalje koriste ta obiležja.
-
Grb
-
Zastava
Stanovništvo
Zapadnohercegovački kanton prema popisu iz 2013. godine ima 94.989 stanovnika (četvrti u FBiH), dok gustoća izosi 69,7 stanovnika/km2 (peti u FBiH).
Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika ZHK iznosio je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 66,7% i udio osoba između 0 i 14 godina 20%.[9]
Godine 2013. ukupan broj domaćinstava u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio je 25.081, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,77. Najveći osoba živi u domaćinstvu sa četiri člana (4.716 ili 18,8%), dva člana (4.584 ili 18,28%) i tri člana (3.831 ili 15,27%).[10]
Sastav stanovništva – Zapadnohercegovački kanton | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[11] | 1991.[11] | ||||||
Osoba | 94 898 (100,0%) | 88 992 (100,0%) | |||||
Hrvati | 93 725 (98,76%) | 86 164 (96,82%) | |||||
Bošnjaci | 718 (0,757%) | 1 611 (1,810%)1 | |||||
Nepoznato | 164 (0,173%) | – | |||||
Srbi | 101 (0,106%) | 231 (0,260%) | |||||
Nisu se izjasnili | 66 (0,070%) | – | |||||
Albanci | 53 (0,056%) | – | |||||
Ostali | 52 (0,055%) | 708 (0,796%) | |||||
Muslimani | 7 (0,007%) | – | |||||
Bosanci i Hercegovci | 5 (0,005%) | – | |||||
Crnogorci | 3 (0,003%) | – | |||||
Jugoslaveni | 1 (0,001%) | 278 (0,312%) | |||||
Slovenci | 1 (0,001%) | – | |||||
Ukrajinci | 1 (0,001%) | – | |||||
Bosanci | 1 (0,001%) | – |
Godina | Rođeni | Umrli | Prirodni priraštaj |
Zaključeni brakovi |
Razvedeni brakovi |
---|---|---|---|---|---|
2018. | 749 | 819 | −75 | 405 | 15 |
2019. | 716 | 831 | −115 | 375 | 24 |
Privreda i infrastruktura
Privreda
Glavni aduti privrednog razvoja Zapadnohercegovačkog kantona je povoljan geoprometni položaj (smješten na paneuropskom koridoru 5C i blizina prema Hrvatskoj, to jest Evropskoj uniji), mnoštvo prirodnih resursa (energetski izvori vjetra i sunca, te mnoštvo prirodnih ljepota za razvoj turizma) te puno obradive površine za razvoj poljoprivrede.[12]
Zapadnohercegovački kanton je drugi najrazvijeniji kanton Federacije BiH. GDP po glavi stanovnika ZHK je prema procjeni iz 2012. godine iznosio 5826 KM, što je te godine činilo 83,2% prosjeka FBiH (7001 KM).
Infrastruktura
Saobraćaj
Putevi
Kroz Zapadnohercegovački kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:
Ukupna dužina magistralnih puteva u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 125,51 kilometara.[13]
Obrazovanje
U Zapadnohercegovačkom kantonu postoji ukupno 12 srednjih škola (osam državnih i četiri privatnih), dok na području Širokog Brijega djeluje Akademija likovnih umjetnosti kao sastavnica Univerziteta u Mostaru (hrv. Sveučilišta u Mostaru).[14][15]
Politika
Kantonalna skupština
Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 25 zastupnika.[16]
Stranka | Broj
glasova |
% | Ukupan
broj mandata | |
---|---|---|---|---|
Hrvatska demokratska zajednica BiH[b] | 25.880 | 63,26 | 14 | |
Hrvatska demokratska zajednica 1990 | 6.483 | 15,85 | 4 | |
Hrvatska republikanska stranka | 3.068 | 7,50 | 2 | |
Hrvatska stranka prava BiH | 1.971 | 4,82 | 1 | |
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH | 1.713 | 4,19 | 1 | |
Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne | 1.430 | 3,50 | 1 | |
Ukupno: | 40.545 | 23 |
Također pogledajte
Napomene
- ^ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]
- ^ HDZ BiH je u Zapadnohercegovačkom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSS, HKDU i HDU.
Reference
- ^ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 10. 1. 2024.
- ^ a b c skupstina-zzh.ba. Skupština Zapadnohercegovačkog kantona. 26. 3. 1996 http://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&isPrint=True. Pristupljeno 10. 1. 2024. Parametar
|title=
nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
- ^ "Zapadnohercegovački kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 10. 1. 2024.
- ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
- ^ "SKUPŠTINA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE". www.skupstina-zzh.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ ŽZH, Vlada. "Sustav Vlade ŽZH". www.vladazzh.com. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Rezultati popisa" (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ a b c d "Zapadnohercegovački kanton". nasbih.com. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 28. 11. 2016.
- ^ "Strategija razvoja Zapadnohercegovačkog kantona" (PDF). mg-zzh.com. Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona. Arhivirano s originala (PDF), 28. 6. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine