Idi na sadržaj

Zapadnohercegovački kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zapadnohercegovački kanton
Западнохерцеговачки кантон
Županija Zapadnohercegovačka[a]
Položaj Zapadnohercegovačkog kantona na karti
Lokacija Zapadnohercegovačkog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Široki Brijeg
43°22′59.8″N 17°35′35.0″E / 43.383278°N 17.593056°E / 43.383278; 17.593056
Službeni jezik bosanski
hrvatski[2]
Pismo
[2]
Etničke grupe  98,7% Hrvati
0,8% Bošnjaci
0,1% Srbi
0,4% Ostali[3]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Predrag Čović (HDZ BiH)
Ivan Jelčić (HDZ BiH)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Proglašen Ustav kantona 26. mart 1996.[2] 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[4] 
Površina
• Ukupno
 1.362,2 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
 Gubitak94.898[3]
 
69,67/km2 
• Procjena (2022)
 Gubitak92.390[5] 
BDP (nominalni) Procjena 2022.
• Ukupno
 Povećanje$375,8 miliona 
Povećanje$9.568 
HDI (2021) Gubitak0.803[6] (visok) 
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
 UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Pločno (Čvrsnica)
2228 m
Blidinje jezero
5,25 km2
Trebižat
51,3 km
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 39
ISO 3166 kod BA-08 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba
Široki Brijeg, glavni grad kantona.
Lokalne zajednice kantona

Zapadnohercegovački kanton (ZHK) jedan je od 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Širokog Brijega i još tri općine.

Zapadnohercegovački kanton na sjeveru graniči sa Kantonom 10, na sjeveroistoku i istoku sa Hercegovačko-neretvanskom kantonu te na zapadu sa Hrvatskom. Zapadnohercegovački kanton je sa 94.898 stanovnika (2013) četvrti među kantonima, dok je sa 69,67 stanovnika/km2 peti po gustoći. Ukupna površina kantona iznosi 1362,2 km2, što čini 5,21% površine Federacije BiH i 2,66% teretorije Bosne i Hercegovine.

Geografija

Kanton je smješten u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Širokom Brijegu. Površina kantona iznosi 1.362,2 km2, što čini 5,21% površine Federacije Bosne i Hercegovine. Kanton se nalazi u Hercegovini, regiji po kojoj je kanton dobio ime.

Prostire se od sjeverne strane planine Čvrsnice pa sve do granice sa Hrvatskom na zapadu i jugu, dok s istoka graniči sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom. Kroz kanton protječu tri rijeke: Lištica, Trebižat i Ričina. Najviši planinski vrh je Pločno (2228 m) na Čvrsnici.

Historija

Historija današnjeg Zapadnohercegovačkog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma, a u decembru iduće taj kanton je potpisivanjem dejtonskog mirovnog sporazuma zvanično postao dio Federacije Bosne i Hercegovine. 26. marta 1996. godine Zapadnohercegovački kanton zvanično je konstituisan kao jedan od deset kantona FBiH.[7]

Politika i administracija

Zapadnohercegovački kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Zapadnohercegovački kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Zapadnohercegovačkog kantona kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj Skupštini. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu kantona sačinjava koalicija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[8]

Na lokalnom nivou građani Zapadnohercegovačkom kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dvije općine i dva grada.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Grude 13 17.308 78,4 220,8
Grad Ljubuški 35 28.184 96,3 292,7
Posušje 20 20.477 44,4 461,1
Grad Široki Brijeg 34 28.929 74,6 387,6
Zapadnohercegovački kanton 102 94.898 69,7 1.362,2

Neustavni grb i zastava kantona

Grb i zastavu Zapadnohercegovačkog kantona, koji su identični obilježjima samoproglašene, međunarodno nepriznate paradržave Herceg-Bosne, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim, jer predstavljaju samo jedan konstutivni narod, Hrvate, čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, kantonalne vlasti i dalje koriste ta obiležja.

Stanovništvo

Zgrada vlade kantona u Širokom Brijegu

Zapadnohercegovački kanton prema popisu iz 2013. godine ima 94.989 stanovnika (četvrti u FBiH), dok gustoća izosi 69,7 stanovnika/km2 (peti u FBiH).

Godine 2016. učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika ZHK iznosio je 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 66,7% i udio osoba između 0 i 14 godina 20%.[9]

Godine 2013. ukupan broj domaćinstava u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosio je 25.081, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,77. Najveći osoba živi u domaćinstvu sa četiri člana (4.716 ili 18,8%), dva člana (4.584 ili 18,28%) i tri člana (3.831 ili 15,27%).[10]

Sastav stanovništva – Zapadnohercegovački kanton
2013.1991.
Osoba94 898 (100,0%)88 992 (100,0%)
Hrvati93 725 (98,76%)86 164 (96,82%)
Bošnjaci718 (0,757%)1 611 (1,810%)1
Nepoznato164 (0,173%)–
Srbi101 (0,106%)231 (0,260%)
Nisu se izjasnili66 (0,070%)–
Albanci53 (0,056%)–
Ostali52 (0,055%)708 (0,796%)
Muslimani7 (0,007%)–
Bosanci i Hercegovci5 (0,005%)–
Crnogorci3 (0,003%)–
Jugoslaveni1 (0,001%)278 (0,312%)
Slovenci1 (0,001%)–
Ukrajinci1 (0,001%)–
Bosanci1 (0,001%)–
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Godina Rođeni Umrli Prirodni
priraštaj		 Zaključeni
brakovi		 Razvedeni
brakovi
2018. 749 819 −75 405 15
2019. 716 831 −115 375 24

Privreda i infrastruktura

Autoput A1 kod Bijače

Privreda

Glavni aduti privrednog razvoja Zapadnohercegovačkog kantona je povoljan geoprometni položaj (smješten na paneuropskom koridoru 5C i blizina prema Hrvatskoj, to jest Evropskoj uniji), mnoštvo prirodnih resursa (energetski izvori vjetra i sunca, te mnoštvo prirodnih ljepota za razvoj turizma) te puno obradive površine za razvoj poljoprivrede.[11]

Zapadnohercegovački kanton je drugi najrazvijeniji kanton Federacije BiH. GDP po glavi stanovnika ZHK je prema procjeni iz 2012. godine iznosio 5826 KM, što je te godine činilo 83,2% prosjeka FBiH (7001 KM).

Infrastruktura

Saobraćaj

Putevi

Kroz Zapadnohercegovački kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Ukupna dužina magistralnih puteva u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 125,51 kilometara.[12]

Obrazovanje

U Zapadnohercegovačkom kantonu postoji ukupno 12 srednjih škola (osam državnih i četiri privatnih), dok na području Širokog Brijega djeluje Akademija likovnih umjetnosti kao sastavnica Univerziteta u Mostaru (hrv. Sveučilišta u Mostaru).[13][14]

Politika

Kantonalna skupština

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 25 zastupnika.[15]

Stranka Broj

glasova

 % Ukupan

broj mandata

Hrvatska demokratska zajednica BiH[b] 25.880 63,26 14
Hrvatska demokratska zajednica 1990 6.483 15,85 4
Hrvatska republikanska stranka 3.068 7,50 2
Hrvatska stranka prava BiH 1.971 4,82 1
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH 1.713 4,19 1
Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne 1.430 3,50 1
Ukupno: 40.545 23

Također pogledajte

Napomene

  1. ↑ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]
  2. ↑ HDZ BiH je u Zapadnohercegovačkom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSS, HKDU i HDU.

Reference

  1. ↑ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  2. 1 2 3 skupstina-zzh.ba. Skupština Zapadnohercegovačkog kantona. 26. 3. 1996 http://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&isPrint=True. Pristupljeno 10. 1. 2024. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  3. 1 2 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ↑ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ↑ "Zapadnohercegovački kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  6. ↑ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  7. ↑ "SKUPŠTINA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE". www.skupstina-zzh.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 1. 1. 2018.
  8. ↑ ŽZH, Vlada. "Sustav Vlade ŽZH". www.vladazzh.com. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  9. ↑ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Arhivirano s originala (PDF), 19. 8. 2019. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  10. ↑ "Rezultati popisa" (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  11. ↑ "Strategija razvoja Zapadnohercegovačkog kantona" (PDF). mg-zzh.com. Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona. Arhivirano s originala (PDF), 28. 6. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  12. ↑ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  13. ↑ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  14. ↑ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  15. ↑ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zapadnohercegovački_kanton&oldid=3824281"