Idi na sadržaj

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
Уставни суд Федерације Босне и Херцеговине
Zgrada Ustavnog suda Federacije BiH (duž lijeve strane fotografije).
Zgrada Ustavnog suda Federacije BiH (duž lijeve strane fotografije).
Uspostavljen30. mart 1994. (1994-03-30)
Jurisdikcija Federacija Bosne i Hercegovine
SjedišteSarajevo, Bosna i Hercegovina
Koordinate43°51′24″N 18°24′46″E / 43.856571053179614°N 18.412703173531092°E / 43.856571053179614; 18.412703173531092
Način izbora sudijaDelegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH vrše izbor sudije na prijedlog Predsjednika Federacije BiH, koji se podnosi uz saglasnost potpredsjednika Federacije BiH, a sa spiska kandidata koju utvrđuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
OvlastioUstav Federacije Bosne i Hercegovine
MandatDoživotni mandat s obaveznim penzionisanjem u 70. godini života
Broj pozicija9 (najmanje po 2 sudije iz reda konstitutivnih naroda i namjanje 1 sudija iz reda Ostalih)
Veb-sajtustavnisudfbih.ba
Predsjednica
TrenutnoAleksandra Martinović
Početak mandata18. maj 2018. (2018-05-18)
Potpredsjednica
TrenutnoVesna Budimir
Početak mandata18. maj 2018. (2018-05-18)
Potpredsjednik
TrenutnoEdin Muminović
Početak mandata18. maj 2018. (2018-05-18)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine jest ustavni sud uspostavljen Ustavom Federacija Bosne i Hercegovine, koji garantuje njegovo poštivanje i primjenu. Funkcioniše zajedno sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Ustavnim sudom Republike Srpske. Djelovanje se zasniva na odredbama Ustava Federacije BiH i Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Sjedište suda je u Sarajevu.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Osnovan je 30. marta 1994. na sjednici federalne Ustavotvorne skupštine. Članom IV.C.1.1. (2) Ustava Federacije uspostavljeni su sudovi Federacije Bosne i Hercegovine, i to: a) Ustavni sud; b) Vrhovni sud; c) Sud za ljudska prava. Odredbama Ustava propisani su sastav, nadležnost, krug osoba ovlaštenih za podnošenje zahtjeva, kao i djelovanje odluka Ustavnog suda te osnovna prava i obaveze stranaka u postupcima pred tom institucijom.[1][2]

Članom IX c) Ustava propisano je da će prvih 5 godina nakon njegovog stupanja na snagu trojicu sudija Ustavnog suda Federacije BiH, koji će biti stranci i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovati predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacija s predsjednikom i potpredsjednikom Federacije BiH.[2] Milan Bajić, Mirko Bošković, Muamer Herceglija, Omer Ibrahimagić, Katarina Mandić i Draško Vuleta imenovani su kao prve domaće sudije 30. septembra 1994, a njihovo imenovanje potvrdila je Ustavotvorna skupština na sjednici 9. novembra te godine. Domaće sudije istog dana položile su zakletvu. Trojica stranih sudija, Bola Ajibola, Abdalah Fikri al-Hani i François Rigaux, imenovana su 22. februara 1995, kada je Ustavni sud Federacije BiH konačno kompletiran. Konstituirajuća sjednica Ustavnog suda održana je 10. januara 1996, a prvi predsjednik Ustavnog suda bio je Omer Ibrahimagić.[1]

Kako je prvobitno bilo propisano, jednak broj sudija dolazio je iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, s proporcionalnom zastupljenošću sudija iz reda ostalih naroda. Nakon ustavnih amandmana iz 2002. uspostavljeno je Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, kao konačni autoritet u odlučivanju o pitanjima vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Amandmanima je također određeno da najmanje dvojica sudija moraju biti iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih.[1][2]

Izbor sudija

[uredi | uredi izvor]

Procedura izbora sudija u Ustavni sud Federacije BiH propisana je Ustavom Federacije BiH i relevantnim zakonima. Ustavni sud FBiH sastoji se od 9 sudija, od kojih namanje 2 moraju biti iz reda konsitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i 1 iz reda Ostalih. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) obično raspisuje javne konkurse za pozicije sudija Ustavnog suda FBiH i utvrđuje spiskove kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove. Na osnovu tih konkursa, odgovarajući kandidati se predlažu nadležnim organima (Predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH). Kandidat mora biti ugledni pravnik koji ispunjava uslove definisane u Ustavu Federacije BiH i zakonima o sudijama.. Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost potpredsjednika, predlaže kandidata Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Za konačno imenovanje sudije potrebna je potvrda većine delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji su prisutni i glasaju.[3]

Mandat sudija je doživotan s obaveznim penzionisanjem u 70. godini života, uz uslov da ne podnesu ostavku ili da im mandat ne prestane izuzeto. Prvi saziv Ustavnog suda FBiH, imenovan prvobitno prema Ustavu, imao je mandat od 5 godina, s pravom ponovnog imenovanja, uz pravni okvir i potvrdu Doma naroda.

Nadležnosti

[uredi | uredi izvor]

Nadležnosti Ustavnog suda su:[4]

  • Rješavanje sporova između nivoa vlasti - Sud rješava ustavne sporove između različitih nivoa vlasti u Federaciji npr. između kantona, kantona i federalne vlasti, općina, gradova ili institucija FBiH.
  • Zaštitu ustavnosti - Sud ocjenjuje da li su svi propisi (kantonalni ustavi, federalni i kantonalni zakoni, drugi akti) u skladu s Ustavom FBiH, i može ih ukinuti ako nisu.
  • Kontrolu ustavnosti prije i nakon donošenja - Sud može provjeravati ustavnost aktova naknadno (poslije objave) i preventivno (prije nego što propisi stupe na snagu).
  • Odlučivanja o vitalnom nacionalnom interesu - Ako se u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne postigne saglasnost o pitanju za koje se smatra da predstavlja vitalni nacionalni interes jednoga konstitutivnog naroda, to pitanje se delegira Ustavnom sudu. Za takve slučajeve postoji posebno Vijeće za zaštitu vitalnog interesa u okviru suda.
  • Zaštite vitalnog interesa na kantonalnom nivou - Kada se u kantonalnim skupštinama ne postigne saglasnost povodom vitalnih interesa, Sud odlučuje i u tim slučajevima putem odgovarajućeg vijeća.
  • Odlučivanje o smjeni predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH - Parlament Federacije BiH može, dvotrećinskom većinom, tražiti od suda smjenu predsjednika ili jednog od potpredsjednika FBiH ako su prekršili zakletvu ili su nedostojni, a konačnu odluku donosi Sud.
  • Odlučivanje o imunitetu i žalbama - Sud odlučuje i o pitanjima vezanim za imunitet nosilaca vlasti, a nezadovoljne strane mogu se žaliti Sudu.
  • Davanje mišljenja - Sud može dati stručna mišljenja na zahtjev zamjenika premijera Federacije BiH, iako takva mišljenja nemaju direktne pravne posljedice.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 "Historija". Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 3. 2017.
  2. 1 2 3 "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE. 30. 3. 1994. Pristupljeno 12. 2. 2026.
  3. ↑ "Kako će se u Domu naroda FBiH raspetljati izbor sudija: Ko koga "gura" u Ustavni sud Federacije?". faktor.ba. Pristupljeno 12. 2. 2026.
  4. ↑ "Ustavni sud FBiH". BiH Pravo (jezik: engleski). 2015-09-05. Pristupljeno 2026-02-12.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ustavni_sud_Federacije_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3809048"