Posavski kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Posavski kanton
Posavski kanton (hr)
Посавски кантон (sr)
kanton
BiH Posavina Canton flag.svg
Coat of arms of Posavina.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Orašje
Površina 324.6 km2
Stanovništvo 43,453[1] (2013[1])
Gustoća 133.87 /km2 
Vlada
 - Premijer Marijan Klaić
Posavski kanton u BiH
Veb-sajt: www.zupanijaposavska.ba

Posavski kanton (skraćeno: PK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.

Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km2 po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km2 najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save (po kojem je kanton i dobio ime), koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.

Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.

Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).[2][3]

Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u tri općine.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013)[4] Gustoća Površina (km²)
Domaljevac-Šamac 6 4.771 107,5 44,4
Odžak 14 18.821 118,8 158,4
Orašje 14 19.861 163,1 121,8
Posavski kanton 34 43.453 133,9 324,6

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Odžak, najveći grad kantona.

Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.[5]

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Bosanskom Šamcu i autoputa Zagreb-Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla-Orašje) i brojni prirodni resursi.[6]

Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.

U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzezničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine su bile zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na oko 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18.05.2017).[7]

Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).[8]

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Putevi[uredi | uredi izvor]

Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (Draksenić-Šepak)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje-Tuzla) i Autoput A1 (Bijača-Svilaj)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11.12.2017).[9][10]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Posavskom kantonu postoje ukupno tri srednje škole te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području PK nema.[11]

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju, pored koje postoje još tri domova zdravlja.

Politika[uredi | uredi izvor]

Zastupnici Kantonalne skupštine Posavskog kantona na Općim izborima 2014.
7
7
3
1
1
1
1
Od ukupno 21 mandata na pojedine partije otpada:

- HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B
- HSP BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa SP/U BiH i DSI BiH.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 21 zastupnik.[12]

Partija Broj
glasova
% Mandati
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[13] 5.681 32,94 7
HDZ 1990 5.123 26,69 7
SDA 2.095 12,14 3
Posavska stranka 1.073 6,22 1
Snaga BiH (HSP BIH-Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine-Bosanskohercegovačka narodna stranka)[13] 660 3,83 1
SBB BIH 636 3,69 1
SDP BIH 523 3,03 1

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013." (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. 
  2. ^ "Ustav Županije Posavske". Vlada Županije Posavske (jezik: hr-HR). 2015-09-09. Pristupljeno 2017-12-25. 
  3. ^ "Izabrana Vlada Posavskog kantona". slobodna-bosna.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-25. 
  4. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba , http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf
  5. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima". zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-25. 
  6. ^ "Vodič za ulaganja". zupanijaposavska.ba. Vlada Posavskog kantona. Pristupljeno 2017-12-25. 
  7. ^ JAVNOŠĆU, SLUŽBA ZA ODNOSE S (2016-05-18). "Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„". Vlada Županije Posavske (jezik: hr-HR). Pristupljeno 2017-12-25. 
  8. ^ "Posavski kanton u brojkama". fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 2017-12-25. 
  9. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA (jezik: bosanski). Pristupljeno 2017-12-25. 
  10. ^ "Završena najsjevernija dionica autoputa A1 između Svilaja i Odžaka (FOTO)". Klix.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2017-12-25. 
  11. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-12-25. 
  12. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine
  13. ^ a b Koalicijske liste

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]