Bosanska Posavina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bosanska Posavina (tamna boja)

Bosanska Posavina je regija u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njenu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.

Sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine povezana je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Brod, Odžak, Modriča, Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj.

Naseljavanje[uredi | uredi izvor]

Bosanska Posavina po općinama

Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od prahistorije pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718, kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, su uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Brod je se naselio narod porijeklom iz Hercegovine, i to godine 1735-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo sa tog područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seobi katolika na područje Posavine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Samostan i crkva Tolisa

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 posto, Bošnjaka 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto. U tabeli je prikazan entnički satav Posavine iz Dervente, Broda, Modriče, Šamca, Vukoslavlja, Brčkog, Domaljevca-Šamca, Orašja, Odžaka, Pelagićeva, Donjeg Žabara, bez Gradačca iz 1991. i 2013. godine.

Sastav stanovništva – regija Bosanska Posavina
2013.1991.
Osoba227 681 (100,0%)305 250 (100,0%)
Srbi104 629 (45,95%)88 519 (29,00%)
Hrvati64 467 (28,31%)124 977 (40,94%)
Bošnjaci53 601 (23,54%)1 70 521 (23,10%)
Ostali4 984 (2,189%)21 233 (6,956%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva Posavine po općinama[uredi | uredi izvor]

Općina Ukupno Hrvati Srbi Bošnjaci Ostali
Brod 16.619 3.287 11.477 1.509 346
Brčko 83.516 17.252 28.884 35.381 1.999
Derventa 27.404 2.573 22.349 1.895 587
Domaljevac-Šamac 4.771 4.634 92 17 28
Donji Žabar 3.809 1.029 2.759 5 16
Modriča 25.720 1.674 20.227 3.101 718
Odžak 18.821 11.621 582 6.220 398
Orašje 19.861 17.345 157 2.015 344
Pelagićevo 5.220 1.850 3.330 13 27
Šamac 17.273 2.426 13.256 1.265 326
Vukosavlje 4.667 776 1.516 2.180 195

Klima[uredi | uredi izvor]

Zahvaljujući geografskom položaju (izmedu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa juli ima temperaturu od 20° do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u januaru dostiže tek -2° C. Srednja godišnja temperatura je 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše su najčešće u maju i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U prijeratnom periodu, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu.

Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u evropske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

Povezanost[uredi | uredi izvor]

Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Bosanski Šamac - Modriča - Doboj - Sarajevo - Mostar - Ploče; Orašje - Tuzla - Sarajevo - Mostar - Ploče, odnosno Brod - Derventa - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica je magistralna pruga Bosanski Šamac - Modriča - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče.

Rijeka Sava je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Bosanskom Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]