Bosanska Posavina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bosanska Posavina (tamna boja)

Bosanska Posavina je regija u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njenu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.

Sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj.

Naseljavanje[uredi | uredi izvor]

Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od prahistorije pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, su uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod porijeklom iz Hercegovine, i to godine 1735-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo sa tog područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seobi katolika na područje Posavine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 posto, Bošnjaka 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto.

Klima[uredi | uredi izvor]

Pogled na Posavinu iz Gradačca.

Zahvaljujući geografskom položaju (izmedu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa juli ima temperaturu od 20° do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u januaru dostiže tek -2° C. Srednja godišnja temperatura je 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše su najčešće u maju i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

U prijeratnom periodu, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu. Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u evropske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

Povezanost[uredi | uredi izvor]

Rijeka Sava u Bos. Šamcu.

Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Bosanski Šamac - Modriča - Doboj - Sarajevo - Mostar - Ploče; Orašje - Tuzla - Sarajevo - Mostar - Ploče, odnosno Bosanski Brod - Derventa - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica je magistralna pruga Bosanski Šamac - Modriča - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče.

Rijeka Sava je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Bosanskom Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]