Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska | |
|---|---|
(naselje) | |
.jpg) | |
  Kraljeva Sutjeska | |
| Koordinate: 44°07′07″N 18°12′02″E / 44.118678°N 18.200532°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Općina | Kakanj |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 248 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 122815[1] |
| Matični broj općine | 10448 |
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Bosna i Hercegovina. Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka II.
Historija
[uredi | uredi izvor]Šire područje je pripadalo srednjovjekovnoj župi Trstivnici. U 14. i 15. stoljeću Sutjeska i obližnji dobro utvrđeni grad Bobovac postaju najsnažniji centri kulturnog života srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifičnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama.
Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su vladari obavljali svoje službene dužnosti. O izdavanju pisanih isprava službenog značaja govori se u 28 dokumenata, u 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o građenju, rušenju, zasjedanju vijeća, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i naše stono misto.
U osmanskom defteru (popisu) iz 1469. godine navedeni su pazar i manastir Sutiska u nahiji Bobovac. Posljednji dokument iz Sutjeske je iz 1480.godine.[2]
Znamenitosti
[uredi | uredi izvor]Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu sa Crkvom svetog Ivana podignutom u prvoj polovini 14. vijeka.[3]
Osim samostana ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18. vijeka. Kuća je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4] Restauracija još uvijek nije izvršena ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture iz osmanskog vremena.
Na ulazu u naselje nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predanju sagrađena 1463. godine za samo nekoliko dana po nalogu sultana Mehmeda II. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5][6]
Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci nalazi se takođe u naselju. Sagrađen je u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa crkvom. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2] Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Godine 1977. izvršena je konzervacija zidova ostataka palače i crkve.
Stanovništvo[7]
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Kraljeva Sutjeska | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[9] | 1981.[10] | 1971.[11] | ||||
| Osoba | 248 (100,0%) | 852 (100,0%) | 819 (100,0%) | 865 (100,0%) | |||
| Hrvati | 214 (86,29%) | 752 (88,26%) | 692 (84,49%) | 764 (88,32%) | |||
| Bošnjaci | 22 (8,871%) | 45 (5,282%)1 | 54 (6,593%)1 | 64 (7,399%)1 | |||
| Bosanci | 8 (3,226%) | – | – | – | |||
| Srbi | 2 (0,806%) | 2 (0,235%) | 11 (1,343%) | 28 (3,237%) | |||
| Crnogorci | 1 (0,403%) | – | 1 (0,122%) | 3 (0,347%) | |||
| Ostali | 1 (0,403%) | 24 (2,817%) | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 29 (3,404%) | 59 (7,204%) | 3 (0,347%) | |||
| Slovenci | – | – | 2 (0,244%) | – | |||
| Albanci | – | – | – | 3 (0,347%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- 1 2 "Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala (PDF), 29. 5. 2023. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ "Samostan u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 6. 12. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ "Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 18. 7. 2020. Pristupljeno 4. 5. 2019.
- ↑ "Džamija u Kraljevoj Sutjesci". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 18. 7. 2020. Pristupljeno 7. 5. 2017.
- ↑ "kraljeva sutjeska". bhtourism.ba. Arhivirano s originala, 23. 10. 2017. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- ↑ "Popis 2013 BiH". www.popis.gov.ba. Pristupljeno 11. 1. 2020.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 12. 2015.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]