Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Sarajevo museum.jpg
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu
Osnovan 1. 2. 1888.
Lokacija Sarajevo
Vrsta Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine
Odjeljenja Odjeljenje za arheologiju
Odjeljenje za etnologiju
Odjeljenje za prirodne nauke
Direktor Dr. sc. Mirsad Sijarić
Vlasnik Država Bosna i Hercegovina
Javni tranzitni pristup Ulicom Zmaja od Bosne

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu najstarija je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1. februara 1888, za vrijeme austro-ugarske vladavine. U početku je bio smješten u neuvjetnim prostorijama da bi regulacijskim planom iz 1909. bila načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u centralnom dijelu Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine.[1] Arhitekt Karlo Paržik uradio je projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem, gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi namjenski građena za tu svrhu.

Zemaljski muzej uspio je sakupiti dobar dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka) u nekoliko zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prahistorijska, antička i druge), a najznačajniji muzejski eksponat jest poznata Sarajevska hagada, tradicionalna jevrejska knjiga, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svom progonu iz Španije.

Muzej je teško oštećen u toku posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995, a tadašnji direktor, dr. Rizo Sijarić, poginuo je prilikom granatiranja muzeja u decembru 1993.[2]

Iako je problem nepotpunog i nepravovremenog finansiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine rada muzeja, 4. oktobra 2012. muzej je zatvoren za javnost. Zaposlenici su nastavili, bez bilo kakvih sredstava, voditi brigu o muzejskim eksponatima i zbirkama.[3] Muzej je za javnost ponovo otvoren 15. septembra 2015. Vrijeme za posjete jest od utorka do petka od 10 do 19, a vikendom od 10 do 14 sati.

Botanički vrt[uredi | uredi izvor]

Botanički vrt smješten je u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja. Jedini je spomenik te vrste u Sarajevu. Osnovao ga je 1913. istaknuti botaničar Karlo Maly. Površina mu iznosi 14.270 m2 i u njemu se uzgaja više od 3.000 biljnih vrsta. Sadrži vrlo vrijedne zbirke: endemskih vrsta, tercijarnih relikata, florističkih rijetkosti. U lijepom ambijentu na jednom mjestu mogu se vidjeti brojne egzotične vrste drveća kao što su japanska trešnja (Prunus serrulata), mamutovac (Sequoia), ginko (Ginkgo biloba) i druge. Posebnu atrakciju predstavlja fontana u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom, koja doprinosi tome da vrt na posjetioca ostavlja utisak romantičnog cvjetnog parka. Vrt posjeduje veoma vrijedan herbarij. Autori tih vrijednih kolekcija su Otto Blau, Otto Moellendorff, Florian Hofmann, Erich Brandis, Franjo Fiala, Günther Beck von Mannagetta i Karlo Maly, a zatim Živko Slavnić i Čedomil Šilić.

Građanska akcija "Ja sam Muzej"[uredi | uredi izvor]

Udruženje AKCIJA Sarajevo tokom augusta i septembra 2015. vodilo je akciju "Ja sam Muzej", podsjećajući bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost da je najveći i najznačajniji muzej u Bosni i Hercegovini zatvoren gotovo tri godine. Cilj je bio utjecati na odgovorne da se problem finansiranja muzeja što prije riješi.[4]

Direktori[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888–1988, Sarajevo, 1988.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "O osnivanju". Arhivirano s originala, 27 Decembar 2013. Pristupljeno 27 Decembar 2013.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  2. ^ Walasek, Helen (28. 4. 2015). Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage. Ashgate Publishing Ltd. str. 67–. ISBN 978-1-4094-3704-8. 
  3. ^ "Dvije godine od ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja BiH". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 15. 9. 2017. Pristupljeno 10. 10. 2019. 
  4. ^ http://jasam.zemaljskimuzej.ba/o-akciji
  5. ^ Rizo Sijarić, "Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Zemaljskog muzeja", Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888–1988, Sarajevo, 1988, 422–425.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]