Gazi Husrev-begov bezistan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Unutrašnjost bezistana

Gazi Husrev-begov bezistan je jedan od očuvanih bezistana u Sarajevu, koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini. Bezistan je dio zadužbine Gazi Husrev-bega. Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule, sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 m dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.[1] Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori.[2] Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istambulu ili souk u gradovima na istoku.

Nacionalni spomenik[uredi | uredi izvor]

Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[3]

Pored bezistana je postojao i tašlihan koji se građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.[4]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997.
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=12
  2. ^ http://www.sarajevo-tourism.com/bos/sarajevothroughhistory.htm
  3. ^ "Ali-pašina džamija". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 4. 5. 2010. Pristupljeno 2. 8. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]