Gazi Husrev-beg

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Poslanici kralja Ferdinanda I kod Gazi Husrev-bega 1530.godine.
Gazi Husrev-beg
Gazi Husrev-begovo turbe.jpg
Turbe Gazi Husrev-bega (desno) u haremu njegove džamije u Sarajevu
Rođenje 1480.
Serez, Osmanlijsko Carstvo
Smrt 1541.
Sarajevo, Osmanlijsko Carstvo
Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu (slika iz 1900.)

Gazi Husrev-beg (1480-1541), jeste bosanski beg[1][2] u Osmanlijskom Carstvu u prvoj polovini 16. vijeka. Bio je sposoban vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom osmanlijske Bosne. Rođen je u Serezu u Trakiji (Grčkoj). Otac mu je bio Ferhad-beg namjesnik Trakije, inače rođen u Hercegovini (islamizirani Bosanac), gdje je imao brata Radivoja.[potreban citat] Husrev-begova majka bila je sultanija Seldžuka kćerka sultana Bajazida II. Serez je bio njena rezidencija, rezidencija osmanske princeze. Time je pradjed Husrev-bega bio čuveni Mehmed II. Otac Husrev-bega, Ferhad-beg poginuo je 1486. kod Adane. Majka Seldžuka je sina odvela kod djeda, sultana Bajezida II u Carigrad, gdje se Husrev-beg odgajao i školovao u carskom saraju.[3]

Gazi Husrev-beg je ratovao protiv Mlečana, Mađara i ostatka Bosanskog kraljevstva koje se bunilo protiv Osmanlijskog Carstva. Za manje od tri godine osvojio je Knin, Skradin i Ostrovicu. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je odlukom carskog divana imenovan bosanskim sandžak-begom.

Pod vodstvom Gazi Husrev-bega, Osmanlijska vojska je brzo napredovala u ratovanju. Gazi Husrev-beg je također osvojio utvrđene gradove Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, Bočac, Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.

Osim vojnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imao ogroman uticaj na razvoj Bosne, naročito grada Sarajeva. Sva svoja nepokretna i pokretna dobra je uvakufio. Obnovio je Carevu džamiju i izgradio čuvenu Gazi Husrev-begovu džamiju, biblioteku, medresu, sahat-kulu, bolnicu i mnoge druge poznate zgrade.[4]

Gazi Husrev-beg je izgubio život u bici u Crnoj Gori 1541. godine. Njegovo tijelo je prenešeno u Sarajevo i sahranjeno u haremu njegove džamije. Iznad vrata na turbetu piše: "Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada."

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010.
  • Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
  • Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997
  • Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "O vakufu". vakuf-gazi.ba. Pristupljeno 2016-02-20. 
  2. ^ "Historijat". ghb.ba. Pristupljeno 5. 4. 2017. 
  3. ^ Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Posebna izdanja 32, Sarajevo 2010, 11-13, 18-20.
  4. ^ A. Nalo Najpoznatiji bosanski valija Gazi Husrev-beg nije štedio - U malter Begove džamije, umjesto vode, sipano mlijeko s bjelancima Dnevni avaz, objavljeno 30. 11. 2014; pristupljeno: 30. 11. 2014 (bs)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]