Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
---|---|
| |
Opće informacije | |
Vrsta | Službena rezidencija |
Arhitekturni stil | Renesansa |
Lokacija | Općina Centar, Sarajevo |
Adresa | Maršala Tita 16 |
Država |
![]() |
Koordinate | 43°51′28″N 18°24′51″E / 43.8578°N 18.41412°E |
Trenutni stanari | Predsjedništvo Bosne i Hercegovine |
Konstrukcija početa | 1884. |
Završeno | 1886. |
Gazda | Vlada Bosne i Hercegovine |
Dizajn i konstrukcija | |
Arhitekt | Josip Vancaš |
Ostale informacije | |
Veb-sajt | predsjednistvobih.ba/zgr-konak |
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se u sarajevskoj općini Centar, između važnih prometnica koje grad sijeku pravcem zapad-istok. Izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za BiH, a projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš, nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu obezbjedio Benjámin Kállay, ministar Zajedničkog ministarstva financija.
Zgrada je nacionalni spomenik BiH od 2009. godine. Odluka je donešena od 27. do 02. juna 2008. godine na sjednici Komisije u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1].
Rezidencija[uredi | uredi izvor]
Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.[2]
Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine (dio kraljevine Jugoslavije). Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine. Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Arhiva BiH, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove BiH, predsjednik i potpredsjednik Vlade Fedreacije BiH, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije BiH, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.
Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.
Opis[uredi | uredi izvor]
Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u BiH koji je nastao po uzoru na firentinske palače XV vijeka (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).[3] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
- B. Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
- Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Zgrada Predsjedništva" (PDF). kons.gov.ba. Arhivirano s originala (PDF), 19. 1. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.
- ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine |