Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo BiH.JPG
Opće informacije
Vrsta Službena rezidencija
Arhitekturni stil Renesansa
Lokacija Općina Centar, Sarajevo
Adresa Maršala Tita 16
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate 43°51′28″S 18°24′51″I / 43.8578°S 18.41412°I / 43.8578; 18.41412
Trenutni stanari Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Konstrukcija početa 1884.
Završeno 1886.
Gazda Vlada Bosne i Hercegovine
Dizajn i konstrukcija
Arhitekt Josip Vancaš
Ostale informacije
Web-sajt predsjednistvobih.ba/zgr-konak

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se u sarajevskoj općini Centar, između važnih prometnica koje grad sijeku pravcem zapad-istok. Izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za BiH, a projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš, nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu obezbjedio Benjámin Kállay, ministar Zajedničkog ministarstva financija.

Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.

Zgrada je nacionalni spomenik BiH od 2009. godine. Odluka je donešena od 27. do 02. juna 2008. godine na sjednici Komisije u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1].

Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u BiH koji je nastao po uzoru na firentinske palače XV vijeka (Palata Pitti, Palazo Ruccelai). [2] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
  • B. Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
  • Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zgrada Predsjedništva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  2. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]