Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Map
Opće informacije
VrstaSlužbena rezidencija
Arhitekturni stilRenesansa
LokacijaOpćina Centar, Sarajevo
AdresaMaršala Tita 16
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate43°51′28″N 18°24′51″E / 43.8578°N 18.41412°E / 43.8578; 18.41412
Trenutni stanariPredsjedništvo Bosne i Hercegovine
Konstrukcija početa1884.
Završeno1886.
GazdaVlada Bosne i Hercegovine
Dizajn i konstrukcija
ArhitektJosip Vancaš
Ostale informacije
Veb-sajtpredsjednistvobih.ba/zgr-konak

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se u sarajevskoj općini Centar, između važnih prometnica koje grad sijeku pravcem zapad-istok. Izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za BiH, a projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš, nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu obezbjedio Benjámin Kállay, ministar Zajedničkog ministarstva financija.

Zgrada je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2009. godine. Odluka je donešena od 27. do 02. juna 2008. godine na sjednici Komisije u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1].

Rezidencija[uredi | uredi izvor]

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.[2]

Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine (dio kraljevine Jugoslavije). Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine.

Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Arhiva BiH, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove BiH, predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije BiH, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH.

Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u BiH koji je nastao po uzoru na firentinske palače XV vijeka (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).[3] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
  • B. Spasojević -Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Svjetlost, Sarajevo.
  • Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zgrada Predsjedništva" (PDF). kons.gov.ba. Arhivirano s originala (PDF), 19. 1. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  2. ^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017.
  3. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zgrada_Predsjedništva_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3516136"