Univerzitet u Sarajevu
Univerzitet u Sarajevu | |
---|---|
![]() | |
latinski: Universitas Studiorum Saraievoensis | |
Osnovan | 2. decembar 1949. |
Vrsta | Javni univerzitet |
Rektor | Prof. dr. Rifat Škrijelj |
Akademsko osoblje | 1.302 |
Admin. osoblje | 990 |
Studenti | oko 50.000 |
Lokacija | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Kampus | Urbani |
Udruženja | Asocijacija univerziteta Evrope |
Veb-sajt | unsa.ba |
Univerzitet u Sarajevu je najstariji i najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Jedini je javni univerzitet od nekoliko univerziteta koji postoje u glavnom gradu države.
Sadržaj
Historija[uredi | uredi izvor]
Savremena historija Univerziteta u Sarajevu počela je otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija uoči 2. svjetskog rata. Otvaraju se redom: Poljoprivredno-šumarski fakultet 1940. godine, zatim Medicinski fakultet 1944. godine.[1][2] Nakon drugog svjetskog rata, 1946. godine, obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, a otvoreni su i Pravni fakultet te Viša pedagoška škola. 1948. godine obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1949. godine otvara se Tehnički fakultet.[2]
Izborom prvog rektora, 2. decembra 1949. godine, Univerzitet u Sarajevu zvanično je počeo sa radom.[2]
Članice univerziteta[uredi | uredi izvor]
- Akademija likovnih umjetnosti
- Akademija scenskih umjetnosti
- Arhitektonski fakultet
- Ekonomski fakultet
- Elektrotehnički fakultet
- Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
- Fakultet političkih nauka
- Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
- Fakultet za saobraćaj i komunikacije
- Fakultet zdravstvenih studija
- Farmaceutski fakultet
- Filozofski fakultet
- Građevinski fakultet
- Mašinski fakultet
- Medicinski fakultet
- Muzička akademija
- Pedagoška akademija
- Poljoprivredni fakultet
- Pravni fakultet
- Prirodno-matematički fakultet
- Stomatološki fakultet
- Šumarski fakultet
- Veterinarski fakultet
- Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju
Ostale članice[uredi | uredi izvor]
Pridružene članice[uredi | uredi izvor]
- Fakultet za upravu
- Katolički bogoslovni fakultet
- Fakultet islamskih nauka
- Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava
- Institut za historiju
- Institut za jezik
- Orijentalni institut
- Studentski Centar Sarajevo
Univerzitetski centri[uredi | uredi izvor]
- Univerzitetski Tele-Informatički Centar (UTIC)
- Centar za ljudska prava (HRC)
- Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "O Univerzitetu". unsa.ba. Pristupljeno 23. 1. 2018.
- ^ a b c "Historijat Univerziteta". unsa.ba. Pristupljeno 23. 1. 2018.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Univerzitet u Sarajevu |