Univerzitet u Sarajevu
| Univerzitet u Sarajevu | |
|---|---|
| latinski: Universitas Studiorum Saraievoensis | |
| Osnovan | 2. decembar 1949 |
| Vrsta | Javni univerzitet |
| Rektor | Tarik Zaimović |
| Akademsko osoblje | 1.302 |
| Admin. osoblje | 990 |
| Studenti | 30.866 (2018/19)[1] |
| Lokacija | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Kampus | Urbani |
| Udruženja | Asocijacija univerziteta Evrope |
| Veb-sajt | unsa.ba |
Univerzitet u Sarajevu je javni univerzitet u Sarajevu. Najveći je i najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini.
Sa 20 fakulteta, tri akademije i tri teološka fakulteta i sa 23.127 upisanih studenata zaključno sa 2021. godinom, svrstava se među najveće univerzitete na Balkanu po broju upisanih studenata. Od otvaranja 1949. godine, ukupno 122.000 studenata je steklo diplomu prvog stepena, 3.891 je steklo diplomu magistra, a 2.284 kandidata je steklo stepen doktora u 45 različitih oblasti.[2] Smatra najprestižnijim univerzitetom u Bosni i Hercegovini[2] i zapošljava više od hiljadu profesora.[3] Jedini je javni univerzitet od nekoliko univerziteta koji postoje u glavnom gradu države.
Historija
[uredi | uredi izvor]Savremena historija Univerziteta u Sarajevu počela je osnivanjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija uoči Drugog svjetskog rata. Osnovani su Poljoprivredno-šumarski fakultet (1940) i Medicinski fakultet (1944).[4][5] Godine 1946. obnovljen je rad Medicinskog fakulteta, a otvoreni su i Pravni fakultet te Viša pedagoška škola. Dvije godine kasnije obnovljen je rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a 1949. osnovan je Tehnički fakultet.[5]
Izborom prvog rektora 2. decembra 1949. Univerzitet u Sarajevu zvanično je počeo s radom.[5]
Članice
[uredi | uredi izvor]Fakulteti i akademije
- Akademija likovnih umjetnosti
- Akademija scenskih umjetnosti
- Arhitektonski fakultet
- Ekonomski fakultet
- Elektrotehnički fakultet
- Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
- Fakultet političkih nauka
- Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
- Fakultet za saobraćaj i komunikacije
- Fakultet zdravstvenih studija
- Farmaceutski fakultet
- Filozofski fakultet
- Građevinski fakultet
- Mašinski fakultet
- Medicinski fakultet
- Muzička akademija
- Pedagoška akademija
- Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
- Pravni fakultet
- Prirodno-matematički fakultet
- Stomatološki fakultet
- Šumarski fakultet
- Veterinarski fakultet
Instituti
Ostale članice
[uredi | uredi izvor]Pridružene članice
[uredi | uredi izvor]Univerzitetski centri
[uredi | uredi izvor]- Univerzitetski teleinformatički centar (UTIC)
- Centar za ljudska prava
- Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije
Rektori
[uredi | uredi izvor]- Vaso Butozan (1949–1950; 1952–1956)
- Drago Krndija (1950–1952)
- Edhem Čamo (1956–1960)
- Aleksandar Trumić (1960–1965)
- Fazli Alikalfić (1965–1969)
- Hamdija Ćemerlić (1969–1972)
- Zdravko Besarović (1972–1977)
- Arif Tanović (1977–1981)
- Božidar Matić (1981–1985)
- Ljubomir Berberović (1985–1988)
- Nenad Kecmanović (1988–1991)
- Jusuf Mulić (1991–1993)
- Faruk Selesković (1993–1995)
- Nedžad Mulabegović (1995–2000)
- Boris Tihi (2000–2004)
- Hasan Muratović (2004–2006)
- Faruk Čaklovica (2006–2012)
- Muharem Avdispahić (2012–2016)
- Rifat Škrijelj (2016–2024)
- Tarik Zaimović (2024–danas)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "HIGHER EDUCATION 2018/2019" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- 1 2 "Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu". unsa.ba. Pristupljeno 26 April 2017.
- ↑ "A History of the University of Sarajevo". City of Sarajevo. 19 May 2010. Pristupljeno 10 June 2012.
- ↑ "O Univerzitetu". unsa.ba. Pristupljeno 23. 1. 2018.
- 1 2 3 "Historijat Univerziteta". unsa.ba. Pristupljeno 23. 1. 2018.


