Babića Bašča

Babića Bašča
Mjesna zajednica i naselje
Babića Bašča Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°51′31.09″N 18°25′59.18″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Sarajevo
Općina	Stari Grad
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	71 000
Pozivni broj	(+387) 33
Veb-sajt	MZ Babića bašča

Babića Bašča je sarajevsko naselje u općini Stari Grad. Jedno je od najstarijih sarajevskih naselja. Ime je dobilo po bašči sarajevske porodice Babić, koja je se nalazila u ulici koja sada nosi isto ime kao i naselje. Naselje je nazvano po bašči zato što je većina sarajevskih kuća tada imala velike bašče u svom dvorištu, tako da je većina ljudi koji su tada putovali kroz Sarajevo taj grad opisivali kao zelenu oazu okruženu planinama, pa su te bašče postale svojevrsni simbol Sarajeva. Na sjeveru graniči s Baščaršijom, Vratnikom i Mošćanicom, na jugu s Hrid-Jarčedolima, na zapadu s Bistrikom, a na istoku s Bulozima u susjednoj općini Istočni Stari Grad.

Znamenitosti

Postoje mnoge zgrade i znamenitosti u ovoj lokalnoj zajednici, jer je to jedno od najstarijih naselja u gradu. Neke od najvažnijih i najpopularnijih jesu:

• Džamija Vekil-Harač ili Hadžijska džamija smještena je pored Miljacke, u ulici Veliki Alifakovac. Sagradio ju je Gazi Husrev-beg između 1541. i 1561. Džamija je dobila nadimak zbog činjenice da su se hodočasnici iz Sarajeva spremali za put u Meku iz ove džamije.
• Čeljigovića džamija nalazi se u Čeljigovića ulici, ispod Tranzit-istoka. Ima tanak krov i 1562. na njenom sadašnjem mjestu bila je džamija Jasinara Nezira. Godine 1781. renovirana je i uz nju je dozidan mekteb.
• Havadže-zade Ahmed džamija, poznata i kao Pod takišom džamija, izgrađena je 1565. Nalazi se ispod raskrsnice Tranzit-istok.
• Jakub-pašina džamija nalazi se u Megare ulici (poznata i kao mali Alifkovac), izgrađena je 1491, a uništena 1936. Renovirana je u septembru 2008.
• Mezarje Alifakovac potječe iz u 15. stoljeća i jedno je od najstarijih i najljepših mezarja u Sarajevu. Zajedno s nekim okolnim zgradama i ulicama, proglašeno je nacionalnim spomenikom 2005. godine. Obnovljeno je dvije godine kasnije.
• Kozija ćuprija nalazi se u kanjonu Miljacke, nekoliko kilometara istočno od starog dijela grada. Bila je dio nekadašnjeg Carigradskog puta, koji je povezivao Sarajevo s istočnim dijelovima Osmanlijskog Carstva, a samim tim i Carigradom (današnji Istanbul). Jedna je od četiri preostala mosta koji su ostali očuvani do danas. Kozja ćuprija dugačka je 42 metara i široka 4,75 m, s lukom koji doseže 17,5 m. Danas je ovaj most nacionalni spomenik.
• Inat-kuća je kuća na južnoj strani Miljacke u istočnom dijelu grada. Sagrađena je na sjevernoj strani Miljacke, na mjestu današnje Vijećnice, ali od 1892. do 1894. austro-ugarske vlasti odlučile su sagraditi vijećnicu i kuća je morala biti pomjerena s tog mjesta. Ostale građevine lahko su pomjerene, ali vlasnik Inat-kuće tražio je vreću dukata i da njegova kuća bude premještena ciglu po ciglu na drugu stranu rijeke. Nakom premještanja kuća je dobila današnji naziv. Adaptirana je u restoran u kojem se služe tradicionalna domaća jela.
• Šeher-Ćehajina ćuprija prvi je most na istočnom ulazu u Sarajevo. Malo se zna o ovoj građevini. Pretpostavlja se da je ćuprija sagrađena negdje između 1585. i 1620. Također je poznato historijsko ime mosta Most-Mustafe-paše (ime se spominje u sarajevskim novinama iz 1881). Danas je nacionalni spomenik.
• Česma na Alifakovcu
• Šeher-ćehajin most, zaštićeni spomenik

Ulice

Naselje se sastoji od 23 ulice: Alifakovac, Avdage Šahinagića, Alije Bejtića, Babića bašča, Braće Morić, Čeljigovići, Džemala Čelića, Franjevačka, Hafiza Ibrahima Trebinjca, Hošin bijeg, Lapišnica, Maguda, Maguda čimka, Megara (Mali Alifakovac), Mehmeda Mujezinića, Muje Hrnjice, Podcarina, Šećer-Ćehajina čikma, Timurhanova, Toplik, Turbe i Veliki Alifakovac.