Centar (Sarajevo)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°53′51″N 18°24′59″E / 43.8976°N 18.4164°E / 43.8976; 18.4164
Centar
Općina
Trg djece Sarajeva u centru grada
Trg djece Sarajeva u centru grada
GrbOpćinaCentar.PNG
Grb
Službeni naziv: Općina Centar
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Sarajevo Canton.svg Kanton Sarajevo
Koordinate 43°53′51″N 18°24′59″E / 43.8976°N 18.4164°E / 43.8976; 18.4164
Površina
 - Općina 33 km2
Stanovništvo
 - Naselje 76.771 (1991)
 - Općina 79.286 (1991)
Gustoća
 - Općina 2.065 /km2 
Gradonačelnik Nedžad Ajnadžić[1] (Koalicija SDA/SBB)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 000
Pozivni broj (+387) 33
Matični broj 192015
Matični broj općine 10839[2]
Prikaz općine Centar u kantonu Sarajevo
Web stranica: Općina Centar
Naseljena mjesta općine Centar, popis 1991.

Centar je sastavna općina Sarajeva, te kulturno, političko, privredno, trgovačko i zdravstveno središte tog grada.[3] Zahvata zapadnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Ciglane, Koševsko brdo, Koševo, Marijin Dvor i Skenderiju. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Starim Gradom na istoku, općinom Novo Sarajevo na jugu, te sa općinama Novi Grad i Vogošća na zapadu. Općina Centar se sastoji od ukupno 15 mjesnih zajednica.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nakon II svjetskog rata Sarajevo je bilo izdvojeno u posebno područje narodne vlasti. U prvo vrijeme grad je bio podijeljen na devet kvartova, a nakon toga izvršena je podjela grada na 4 rejona, gdje je II rejon obuhvatao šire područje Općine Centar. Rejoni su bili decentralizovani dijelovi Grada, čiji su narodni odbori radili pod neposrednim nadzorom Gradskog narodnog odbora. Kada je u maju 1952. godine izvršena reorganizacija lokalne samouprave, od lokalnih zajednica ostali su srezovi i općine.

1955. godine, uvođenjem komunalnog uređenja u Jugoslaviji, na teritoriji dotadašnjeg Grada, obrazovane su općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća.

Ustavom iz 1974. godine, općine na području Sarajeva se obavezuju da se udružuju u grad i da mu u zajedničkom interesu povjeravaju određena prava i dužnosti.

Do 1977. godine grad se podudarao sa njegovim užim područjem koje je bilo podijeljeno na 4 općine (Centar, Novo Sarajevo, Ilidža i Vogošća). Nakon toga Opština Centar je podjeljena na istoimenu općinu i Opštinu Stari grad. Prvi predsjednik Općine Centar je bio Salko Lagumdžija.

Predsjednici Izvršnog odbora, nakon toga, su bili:

  • Božidar Žan,
  • Mustafa Dizdarević,
  • Nedeljko Despotović,
  • Ðorđe Zarić,
  • Enes Čengić,
  • Nermin Muratović.

Nakon 1992. do danas, Načelnici Općine Centar:

  • Abid Jusić,
  • Igor Gaon,
  • Ljubiša Marković,
  • Dževad Bećirević.

Predsjednici Skupštine Opštine Centar:

  • Mirko Grcić,
  • Boro Ostojić,
  • Zorica Zirojević,
  • Belkisa Rizvanbegović,
  • Abdulah Jasenković,
  • Halid Prcić,
  • Mile Markić,
  • Marko Beroš,
  • Dragomir Bulatović.

Nakon 1992. do danas, Predsjedavajući Općinskog vijeća:

  • Husein Kamber,
  • Husein Kulenović,
  • Muhamed Alaim,
  • Lidija Korać,
  • Slaven Kovačević.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Centar[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Centar
2013.[4] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 59 238 (100,0%) 79 286 (100,0%) 72 762 (100,0%) 126 598 (100,0%)
Bošnjaci 1 39 761 (50,15%) 1 31 755 (43,64%) 1 74 354 (58,73%)
Srbi 16 631 (20,98%) 14 358 (19,73%) 27 658 (21,85%)
Jugoslaveni 13 030 (16,43%) 17 170 (23,60%) 5 944 (4,695%)
Hrvati 5 428 (6,846%) 6 624 (9,104%) 12 903 (10,19%)
Ostali 4 436 (5,595%) 1 108 (1,523%) 2 530 (1,998%)
Crnogorci 999 (1,373%) 1 687 (1,333%)
Romi 278 (0,382%) 22 (0,017%)
Slovenci 230 (0,316%) 565 (0,446%)
Albanci 143 (0,197%) 749 (0,592%)
Makedonci 97 (0,133%) 186 (0,147%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Centar (Sarajevo Dio)[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Sarajevo Dio
2013.[7] 1991.[7] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 56 942 (100,0%) 76 771 (100,0%) 70 290 (100,0%) 121 602 (100,0%)
Bošnjaci 1 38 860 (50,62%) 1 30 919 (43,99%) 1 73 387 (60,35%)
Srbi 15 192 (19,79%) 12 953 (18,43%) 23 712 (19,50%)
Jugoslaveni 12 958 (16,88%) 16 996 (24,18%) 5 925 (4,872%)
Hrvati 5 415 (7,053%) 6 602 (9,393%) 12 887 (10,60%)
Ostali 4 346 (5,661%) 1 092 (1,554%) 2 495 (2,052%)
Crnogorci 980 (1,394%) 1 674 (1,377%)
Romi 278 (0,396%) 22 (0,018%)
Slovenci 230 (0,327%) 565 (0,465%)
Albanci 143 (0,203%) 749 (0,616%)
Makedonci 97 (0,138%) 186 (0,153%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za Načelnika za općinu Centar". izbori.ba. Pristupljeno 31. 10. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 21. 9. 2015. 
  3. ^ "Općina Centar". nasbih.com. Pristupljeno 21. 9. 2015. 
  4. ^ a b "Općina Centar". nasbih.com. Pristupljeno 21. 9. 2015. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 9. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 9. 2015. 
  7. ^ a b "Naselje Sarajevo Dio". nasbih.com. Pristupljeno 21. 9. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]