Grude

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Grude (čvor).
Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E / 43.372833; 17.412361
Grude
Općina i naselje
Panorama Gruda
Panorama Gruda
Flag of Grude.jpg
Zastava
Grudegrb.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Grude
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Zapadnohercegovački
Nadmorska visina 270 m
Koordinate 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E / 43.372833; 17.412361
Površina
 - Naselje 31.48[2] km2
 - Općina 220.8[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 4.404[2] (2013)
 - Općina 17.865[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 139,9[2] /km2 
 - Općina 80.91[1] /km2 
Gradonačelnik Ljubo Grizelj[3] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 340
Pozivni broj (+387) 39[1]
Matični broj 120880
Matični broj općine 10405
Grude u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: Općina Grude

Grude je naselje i sjedište istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Smjestio se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km2 općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Geografija

Krajolik Gruda je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Historija

Predhistorijsko doba

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.

Rimsko doba

U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovna Bosna

Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Osmansko doba

Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.

Austro-ugarsko doba

Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.

20. vijek

Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992, Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, čije se rukovodstvo danas nalazi u Den Haagu očekujući suđenje, za pokušaj secesije dijelova BiH i stvaranja Velike Hrvatske, pripajanjem teritorija BiH Republici Hrvatskoj, te optužbama po tačkama o etničkom čišćenju Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a i HV, kao i otvaranjem koncentracionih logora: Dretelj, Heliodrom, Gabela i drugih.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Grude

Sastav stanovništva – općina Grude
2013.[1]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba17 308 (100,0%)16 358 (100,0%)17 767 (100,0%)19 203 (100,0%)18 972 (100,0%)
Hrvati17 216 (99,47%)16 210 (99,10%)17 608 (99,11%)19 111 (99,52%)18 850 (99,36%)
Ostali79 (0,456%)130 (0,795%)57 (0,321%)46 (0,240%)11 (0,058%)
Srbi10 (0,058%)9 (0,055%)35 (0,197%)32 (0,167%)74 (0,390%)
Bošnjaci3 (0,017%)1 4 (0,024%)1 4 (0,023%)1 9 (0,047%)
Jugoslaveni5 (0,031%)47 (0,265%)5 (0,026%)13 (0,069%)
Crnogorci6 (0,034%)6 (0,031%)10 (0,053%)
Slovenci4 (0,023%)2 (0,010%)1 (0,005%)
Mađari3 (0,017%)1 (0,005%)
Albanci2 (0,011%)1 (0,005%)
Makedonci1 (0,006%)3 (0,016%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Grude

Sastav stanovništva – naselje Grude
2013.[2]1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba4 404 (100,0%)3 598 (100,0%)3 378 (100,0%)2 847 (100,0%)2 488 (100,0%)
Hrvati3 567 (99,14%)3 344 (98,99%)2 818 (98,98%)2 477 (99,56%)
Ostali20 (0,556%)3 (0,089%)12 (0,421%)
Srbi6 (0,167%)8 (0,237%)16 (0,562%)5 (0,201%)
Bošnjaci1 4 (0,111%)1 1 (0,030%)
Jugoslaveni1 (0,028%)16 (0,474%)1 (0,035%)
Crnogorci3 (0,089%)4 (0,161%)
Albanci2 (0,059%)
Slovenci1 (0,030%)
Makedonci2 (0,080%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ a b c d e "Općina Grude". nasbih.com. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  2. ^ a b c d "Naselje Grude". nasbih.com. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  3. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Grude". izbori.ba. Pristupljeno 28. 11. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 52)". fzs.ba. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016. 

Vanjski linkovi