Bugojno

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°03′N 17°27′E / 44.050°N 17.450°E / 44.050; 17.450
Bugojno
(Općina i naselje)
Panorama Bugojna
Panorama Bugojna
Bugojno grb.png
Grb
Službeni naziv: Općina Bugojno
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Bugojno
Koordinate 44°03′N 17°27′E / 44.050°N 17.450°E / 44.050; 17.450
Površina
 - Naselje 10.17 km2
 - Općina 361 km2
Stanovništvo
 - Naselje 17.202 (2013)
 - Općina 34.559 (2013)
Gustoća
 - Naselje 1.691.45 /km2 
 - Općina 95.73 /km2 
Gradonačelnik Hasan Ajkunić[1] (nezavisni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 70 230
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 108120[2]
Matični broj općine 10197
Bugojno u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Bugojno

Bugojno je grad i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.[3]

Geografija

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.[3]

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bugojno

Sastav stanovništva – općina Bugojno
2013.[3] 1991.[3] 1981.[4] 1971.[5]
Osoba 34 559 (100,0%) 46 889 (100,0%) 39 969 (100,0%) 31 856 (100,0%)
Bošnjaci 1 19 697 (42,01%) 1 16 214 (40,57%) 1 13 050 (40,97%)
Hrvati 16 031 (34,19%) 14 187 (35,50%) 12 040 (37,80%)
Srbi 8 673 (18,50%) 7 458 (18,66%) 6 295 (19,76%)
Jugoslaveni 1 561 (3,329%) 1 815 (4,541%) 197 (0,618%)
Ostali 927 (1,977%) 174 (0,435%) 171 (0,537%)
Crnogorci 65 (0,163%) 58 (0,182%)
Slovenci 20 (0,050%) 19 (0,060%)
Albanci 20 (0,050%) 16 (0,050%)
Makedonci 16 (0,040%) 10 (0,031%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Bugojno

Sastav stanovništva – naselje Bugojno
2013.[6] 1991.[6] 1981.[4] 1971.[5]
Osoba 17 202 (100,0%) 22 641 (100,0%) 16 402 (100,0%) 9 329 (100,0%)
Bošnjaci 1 6 878 (30,38%) 1 4 719 (28,77%) 1 3 382 (36,25%)
Hrvati 6 836 (30,19%) 4 695 (28,62%) 3 447 (36,95%)
Srbi 6 809 (30,07%) 5 280 (32,19%) 2 131 (22,84%)
Jugoslaveni 1 449 (6,400%) 1 511 (9,212%) 173 (1,854%)
Ostali 669 (2,955%) 89 (0,543%) 102 (1,093%)
Crnogorci 59 (0,360%) 53 (0,568%)
Slovenci 19 (0,116%) 18 (0,193%)
Albanci 18 (0,110%) 16 (0,172%)
Makedonci 12 (0,073%) 7 (0,075%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Gimnazija u Bugojnu
  • JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
  • JU "Srednja tehnička škola",
  • "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Gračanica,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Bristovi,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
  • JU "Osnovna škola" Drvetine,
  • JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
  • JU "Gimnazija" Bugojno,
  • JU "Srednja stručna škola".[7]

Zanimljivosti

U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[8]

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

Sport

U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.

Galerija

Reference

  1. ^ [1]
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  3. ^ a b c d "Općina Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  6. ^ a b "Naselje Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  7. ^ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  8. ^ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje

Vanjski linkovi