Pale (Republika Srpska)
Pale | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Pale | |
 Pale | |
 Grb | |
 Općina Pale u Bosni i Hercegovini | |
  Pale | |
| Koordinate: 43°48′42.9″N 18°34′15.9″E / 43.811917°N 18.571083°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Boško Jugović[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 488,89 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 12,53 km2 |
| Nadmorska visina | 820 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 20.909 |
| • Općina (gustoća) | 42,77 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 12.905 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.029,93 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 420 |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
| Matični broj | 216984[2] |
| Matični broj općine | 20443 |
| Veb-sajt | www |
Pale su naseljeno mjesto i središte istoimene općine otprilike 17 km istočno od grada Sarajeva. Oštra planinska klima osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25 °C.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Pale su bile ratna prijestolnica Republike Srpske. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% Bošnjaka, od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su grad sa četiri fakulteta: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu.
Geografija
Općina Pale se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 492 km2. Smještena je između planinskih masiva Jahorine sa juga i jugoistoka, Gosine sa istoka, Romanije sa sjeveroistoka i Ozrena sa sjevera i sjeverozapada. Najveća nadmorska visina općine je vrh Ogorjelica (1916 m) na Jahorini, a najniža u koritu rijeke Miljacke ispod Dovlića. Najveći dio općine Pale je smješten iznad 800 m nadmorske visine.
U nižim dijelovima općine zastupljena je umjereno topla i vlažna klima. Već od 1.000 m nadmorske visine ova klima prelazi u planinsku klimu.
Na području općine nalazi se nekoliko poznatih pećina: Pećina Orlovača, Pećina Izvor Mokranjske Miljacke, pećina u Bogovićima, Popova pećina i Novakova pećina.
Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti je Pećina Orlovača, koja je uređena za turističke posjete. Orlovača (948 m) se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom dijelu romanijskog svoda, zaselak Donje Sinjevo, naselje Sumbulovac, u slivu mokranjske Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave.
Opsežna istraživanja izvora Miljacke uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Do danas, speleolozi su istražili 7.100 m, čime je pećina Izvor Mokranjske Miljacke postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini.
Stanovništvo
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Pale ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina Pale (FBiH) (ranije Pale-Prača).
Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (RS)
| Sastav stanovništva – općina Pale (RS) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 20 909 (100,0%) | 16 355 (100,0%) | 15 482 (100,0%) | 16 119 (100,0%) | 16 477 (100,0%) | ||
| Srbi | 20 451 (97,81%) | 11 284 (68,99%) | 10 530 (68,01%) | 11 230 (69,67%) | 11 655 (70,73%) | ||
| Bošnjaci | 186 (0,890%) | 4 364 (26,68%)1 | 3 937 (25,43%)1 | 4 508 (27,97%)1 | 2 809 (17,05%)1 | ||
| Hrvati | 128 (0,612%) | 129 (0,789%) | 100 (0,646%) | 142 (0,881%) | 223 (1,353%) | ||
| Nisu se izjasnili | 55 (0,263%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,120%) | 182 (1,113%) | 56 (0,362%) | 57 (0,354%) | 21 (0,127%) | ||
| Crnogorci | 20 (0,096%) | – | 68 (0,439%) | 68 (0,422%) | 107 (0,649%) | ||
| Jugoslaveni | 14 (0,067%) | 396 (2,421%) | 787 (5,083%) | 80 (0,496%) | 1 595 (9,680%) | ||
| Nepoznato | 14 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 5 (0,024%) | – | 1 (0,006%) | 5 (0,031%) | 19 (0,115%) | ||
| Makedonci | 4 (0,019%) | – | – | 1 (0,006%) | 16 (0,097%) | ||
| Ukrajinci | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 1 (0,005%) | – | 3 (0,019%) | 24 (0,149%) | 19 (0,115%) | ||
| Mađari | – | – | – | 4 (0,025%) | 13 (0,079%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS)
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 12 905 (100,0%) | 7 384 (100,0%) | 2 105 (100,0%) | 1 579 (100,0%) | 1 086 (100,0%) | ||
| Srbi | 12 707 (98,47%) | 5 204 (70,48%) | 1 213 (57,62%) | 1 059 (67,07%) | 681 (62,71%) | ||
| Hrvati | 101 (0,783%) | 109 (1,476%) | 36 (1,710%) | 58 (3,673%) | 72 (6,630%) | ||
| Nisu se izjasnili | 34 (0,263%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 18 (0,139%) | 106 (1,436%) | 18 (0,855%) | 7 (0,443%) | 3 (0,276%) | ||
| Crnogorci | 13 (0,101%) | – | 20 (0,950%) | 18 (1,140%) | 25 (2,302%) | ||
| Jugoslaveni | 10 (0,077%) | 335 (4,537%) | 294 (13,97%) | 21 (1,330%) | 157 (14,46%) | ||
| Bošnjaci | 7 (0,054%) | 1 630 (22,07%)1 | 521 (24,75%)1 | 411 (26,03%)1 | 141 (12,98%)1 | ||
| Slovenci | 5 (0,039%) | – | 1 (0,048%) | 1 (0,063%) | 1 (0,092%) | ||
| Nepoznato | 4 (0,031%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 3 (0,023%) | – | – | 1 (0,063%) | 2 (0,184%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 2 (0,095%) | 3 (0,190%) | 4 (0,368%) | ||
Historija
Položaj između Sarajeva, Romanije i doline Drine dao je Palama dugotrajan saobraćajni i strateški značaj.[8]
Prapovijest i antika
Područje današnjih Pala bilo je naseljeno još u prahistoriji, iako su nalazi iz neolita rijetki zbog planinskog i šumovitog karaktera Paljanske kotline. Znatno više tragova potiče iz željeznog doba, posebno oko Mokrog, Loznika i Ilijaka, gdje su evidentirana naselja i utvrde gradinskog tipa povezana s halštatskom kulturom Glasinca.[8]
U antičko doba ovaj je prostor bio važna veza između sarajevske kotline i doline Drine. Kroz kraj su prolazile komunikacije preko Mokrog i Romanije, kao i dolinom rijeke Prače, a na više lokaliteta sačuvani su ostaci rimskih građevina i pokretnih arheoloških nalaza.[8]
Srednji vijek
U kasnom srednjem vijeku paljanski kraj nalazio se u oblasti bosanske velikaške porodice Pavlovići. U toj su oblasti postojala važna utvrđenja, među kojima se u literaturi najčešće navode Pavlovac kod Prače, Gradina u Gornjim Palama i Hodidjed iznad sastava paljanske i mokranjske Miljacke.[8][9]
Područje Pala bilo je uključeno u širu „Zemlju Pavlovića“, koja je obuhvatala dijelove istočne i centralne Bosne. Akademska literatura navodi da su nakon osmanskog osvajanja osmanske vlasti od te oblasti formirale poseban vilajet pod nazivom Vilayet-i Pavli, unutar kojeg se spominje i nahija Pale.[9]
Materijalni tragovi srednjovjekovne prisutnosti sačuvani su i u obliku stećaka. Nekropola Mramorje u selu Buđ kod Pala uvrštena je 2016. godine na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao dio serijskog dobra Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici.[10]
Osmansko razdoblje
Nakon pada srednjovjekovne bosanske države područje Pala ušlo je u osmanski upravno-teritorijalni sistem. U izvorima i historiografiji ovaj se prostor vezuje za nekadašnje posjede Pavlovića, koji su u osmanskom periodu bili organizirani kao zasebna oblast, a ime Pala javlja se i kao naziv nahije.[9]
Osmansko razdoblje nije ostavilo jednako vidljive urbane tragove u samom naselju kao kasniji periodi, ali je šira oblast ostala važna zbog puteva prema Goraždu, istočnoj Bosni i Sarajevu.[8]
Austro-Ugarska i početak urbanizacije
Prekretnica u razvoju Pala nastupila je nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Tada počinju intenzivnija eksploatacija šuma, razvoj drvne industrije, gradnja puteva i željezničkih veza, kao i postepena transformacija ranijeg seoskog naselja u privredni centar.[8]
Prema podacima koje prenosi lokalna historiografska literatura, Pale su 1895. godine sa okolnim selima imale 483 stanovnika, dok je razvoj pilana i izgradnja željezničke pruge Sarajevo–Višegrad početkom 20. stoljeća dodatno ubrzala rast naselja. Prva osnovna škola na Palama počela je s radom 1907. godine.[8]
Između dva svjetska rata
Nakon Prvog svjetskog rata Pale su obnavljane u okviru Kraljevine Jugoslavije. Privredni razvoj ponovo se oslanjao na šumsko bogatstvo i dobre saobraćajne veze sa Sarajevom. Godine 1928. Pale su postale sjedište općine, a do kraja 1930-ih na području općine radilo je više pilana i razvijale su se uslužne djelatnosti, školstvo i kulturni život.[8]
U međuratnom razdoblju naselje je dobilo i savremeniji komunalni okvir, uključujući vodovod, društvene domove i sportske organizacije, što svjedoči o prelasku Pala iz malog planinskog mjesta u lokalno administrativno i privredno središte.[8]
Druga polovina 20. stoljeća
Poslije Drugog svjetskog rata Pale ulaze u fazu ubrzanije industrijalizacije i urbanizacije. Razvoj drvne industrije dopunjen je metalnom industrijom, naročito nakon izgradnje Vojno-remontnog zavoda na Koranu 1952. godine, kasnije uključenog u sistem FAMOS.[8]
U drugoj polovini 20. stoljeća Pale su se prostorno širile i jačale kao prigradski i planinski centar vezan za Sarajevo. Razvoj zimskog turizma na Jahorini dodatno je povećao značaj mjesta. Jahorina je bila jedno od borilišta Zimskih olimpijskih igara 1984., gdje su održana ženska takmičenja u alpskom skijanju, što je doprinijelo infrastrukturnom i turističkom razvoju šireg paljanskog kraja.[11]
Rat u Bosni i Hercegovini i poratni period
Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. Pale su imale izrazitu političku ulogu u okviru institucija Republike Srpske. Prema službenoj stranici Narodne skupštine Republike Srpske, sjedište skupštine neposredno nakon izbijanja rata izmješteno je u Pale, dok je od 1998. godine njeno administrativno sjedište u Banjoj Luci.[12] MKSJ je u svojim odlukama i presudama Pale označavao kao sjedište bosanskosrpske političke strukture; u jednoj ranoj odluci Tribunal je naveo da je Radovan Karadžić bio „prvi predsjednik bosanskih Srba“ koji je svoju vlast vršio iz Pala, dok je Mićo Stanišić opisan kao prvi ministar unutrašnjih poslova te administracije u Palama.[13]
MKSJ je u presudi Ratku Mladiću utvrdio da su na području općine Pale već od marta 1992. pojedini pripadnici Stanice javne bezbjednosti vršili pritisak na bošnjačko stanovništvo da napusti općinu. Tribunal je dalje utvrdio da su krajem juna i početkom jula 1992. organizirani konvoji kojima su stanovnici nesrpske nacionalnosti prebacivani iz Pala prema Sarajevu, te da je u tom periodu više od 2.000 bošnjačkih i hrvatskih stanovnika napustilo Pale u autobuskim kolonama pod pratnjom SJB Pale.[14][15]
Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i postupci koji su se odnosili na ratne zločine na području Pala. U predmetu Malko Koroman Sud BiH je naveo da je optuženi, kao načelnik SJB Pale od kraja marta do decembra 1992, bio optužen za progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale kroz protivpravno zatvaranje i nečovječna zatočenja u nehumanim uvjetima; međutim, prvostepenom presudom iz januara 2022. oslobođen je optužbe, a drugostepenom presudom iz juna 2022. ta oslobađajuća presuda je potvrđena.[16]
U predmetu Momčilo Mandić Sud BiH je naveo da je prema optužnici nakon zauzimanja Centra za obrazovanje kadrova MUP-a RBiH jedna grupa zatočenih Bošnjaka i Hrvata prebačena na Pale, gdje su bili ispitivani, zatvarani i zlostavljani do razmjene 10. aprila 1992. godine. I u tom predmetu optuženi je pravosnažno oslobođen.[17]
U poslijeratnom razdoblju Pale su nastavile razvoj kao općinsko središte i jedan od dijelova Grada Istočno Sarajevo. Službene informacije grada ističu da su Pale u posljednjoj deceniji 20. stoljeća postale privremena prijestonica Republike Srpske, čime je mjesto steklo širu političku prepoznatljivost u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine.[18]
Kultura
Nacionalni spomenici
Na Palama se nalazi veći broj kulturnih institucija kao što su:
- Kulturni centar Pale
- JFP "Srna film" i Kinoteka Republike Srpske
- KUD "Mladost" Pale
- Narodna biblioteka
- SPKD "Prosvjeta" Pale
Na Palama se redovno održavaju kulturne manifestacije:
- Međunarodna likovna manifestacija "Art simpozijum Jahorina"
- Likovna kolonija Pale
- Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove"
- Konferencija Beba "Konferencija Beba"
Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu: ekonomski, filozofski, pravni i fakultet za fizičku kulturu.
Sport
Razvoj sporta u općini Pale je počeo tridesetih godina 20. vijeka, kada se Paljani počinju ozbiljnije baviti sportskim aktivnostima. U početku su to bili skijanje i nogomet, da bi danas imali 25 registrovanih sportskih klubova.
Reference
- ↑ "Pale". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 10/1/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 3. 2016.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 "Istorijski razvoj Pala i opštine Pale". Palelive.com. 5. 8. 2009. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 Nilević, Boris (2010). "Posljednji Pavlovići – Bosna sredinom XV stoljeća" (PDF). Historijska traganja (5). Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Stećci Medieval Tombstone Graveyards – Mramorje in Buđ, Pale". UNESCO World Heritage Centre. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Olympic games on Jahorina mountain". Olimpijski centar Jahorina. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Istorijat". Narodna skupština Republike Srpske. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Decision". ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I of V" (PDF). ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Trial Judgement Summary for Radovan Karadžić" (PDF). ICTY. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "S1 1 K 033743 20 Kri Malko Koroman". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "X-KRŽ-05/58 Momčilo Mandić". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Osnovne informacije". Grad Istočno Sarajevo. Pristupljeno 12. 3. 2026.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
