Sport

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Sport je fizička ili mentalna aktivnost koju čovjek izvodi po utvrđenom skupu pravila, u cilju natjecanja sa protivnikom ili protivničkim timom, uz primjenu propisanog sistema bodovanja na osnovu kojeg se utvrđuje pobjednik.

Sportovi se dijele na dvije grupe: grupni i samostalni.

Sport je sastavni dio društvenih potreba pojedinca, univerzalno je sredstvo razumjevanja i saradnje među ljudima, s ciljem fizičkog i duhovnog odgoja, vitalnosti i zdravlja, socijalnih odnosa i stavova, odbrambene spremnosti i kvaliteta života. Sport je i ekonomska kategorija u funkciji zapošljavanja, pokretača proizvodnje i ekonomskog rasta, promocije, reklame i ostalih marketinških aktivnost i u oblastima turizma, transporta, medija, zabave i sl.

Grupni sportovi[uredi | uredi izvor]

U grupne (zajedničke) sportove spadaju svi sportovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju sportske igre, kao na primjer nogomet (ili fudbal), košarka, rukomet, odbojka, hokej, ragbi, kriket itd., ali tu također spadaju i sportovi kao što su splavarenje, povlačenje konopca. Kao i neki borbeni sportovi kao naprimjer: karate, judo itd.

Pojedinačni sportovi[uredi | uredi izvor]

U samostalne (pojedinačne) sportove spadaju sportovi gdje se pojedinac sam zalaže za svoje uspjehe. U pojedinačne sportove spadaju šah, karate (u nekim slučajevima), judo, atletika, atletska gimnastika, gimnastika, plivanje, fitnes itd.

Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, tačnije u parovima. Tu spadaju tenis, umjetničko klizanje i skokovi u vodu. Sport može biti takmičarskog ili slobodnog karaktera.

Takmičarski karakter označava samostalno nastupanje sportiste na takmičenjima u želji za postizanjem vrhunskih rezultata.

Slobodni (amaterski) karakter se odnosi na bavljenje sportom iz sebi poznatih razloga, koji su najčešće zdravstveni budući da je bavljenje sportom odlično za fizički razvoj i zdravlje.

Sistemi sporta[uredi | uredi izvor]

  • Sportski odgoj i obrazovanje
  • Razvojni sport
  • Vrhunski sport

Sportski odgoj i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U okviru ovog područja sistema sporta obezbjeđuje se podrška programima koji mogu značajno uticati na sticanje utilitarnih znanja u području školskog sporta. Neophodno je podržavati međunarodna takmičenja mladih i neophodno je učiniti napor na podršci sveukupnom radu sa mladim sportskim organizacijama.

Razvojni sport[uredi | uredi izvor]

Razvojni sport omogučava stvaranje uslova za diferenciranje vrhunskih sportista.

Vrhunski sport[uredi | uredi izvor]

Vrhunski sport podrazumijeva pripreme sportista u organizacijama sporta za postizanje vrhunskog sportskog rezultata. Vrhunski sport predstavlja i oblik vrhunskog sportskog stvaralaštva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]



Olympic flag.svg Nedovršeni članak Sport koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.