Pale

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Pale (čvor).
Koordinate: 43°48′42.9″N 18°34′15.9″E / 43.811917°N 18.571083°E / 43.811917; 18.571083
Pale
Općina i naselje
Pale
Pale
Grb opstine pale.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Pale
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Pale
Nadmorska visina 820 m n.v. 
Koordinate 43°48′42.9″N 18°34′15.9″E / 43.811917°N 18.571083°E / 43.811917; 18.571083
Površina
 - Općina 492.8 km2
Stanovništvo
 - Naselje 13.883 (2013)
 - Općina 22.282 (2013)
Gustoća
 - Općina 45.22 /km2 
Gradonačelnik Boško Jugović[1] (Složno za Pale)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 420
Pozivni broj (+387) 57
Matični broj 216984[2]
Matični broj općine 20443
Pale u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Pale
Naseljena mjesta općine Pale, popis 1991.

Pale su naseljeno mjesto i središte istoimene općine oko 17 km istočno od grada Sarajeva. Oštra planinska klima osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25°C.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Pale su bile ratna prijestolnica Republike Srpske. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% Bošnjaka, od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su grad sa četiri fakulteta: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu.

Geografija

Općina Pale se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 492 km2. Smještena je između planinskih masiva Jahorine sa juga i jugoistoka, Gosine sa istoka, Romanije sa sjeveroistoka i Ozrena sa sjevera i sjeverozapada. Najveća nadmorska visina općine je vrh Ogorjelica (1916 m) na Jahorini, a najniža u koritu rijeke Miljacke ispod Dovlića. Najveći dio općine Pale je smješten iznad 800 m nadmorske visine.

U nižim dijelovima općine zastupljena je umjereno topla i vlažna klima. Već od 1.000 m nadmorske visine ova klima prelazi u planinsku klimu.

Na području općine nalazi se nekoliko poznatih pećina: Pećina Orlovača, Pećina Izvor Mokranjske Miljacke, pećina u Bogovićima, Popova pećina i Novakova pećina.

Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti je Pećina Orlovača, koja je uređena za turističke posjete. Orlovača (948 m) se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom dijelu romanijskog svoda, zaselak Donje Sinjevo, naselje Sumbulovac, u slivu mokranjske Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave.

Opsežna istraživanja izvora Miljacke uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Do danas, speleolozi su istražili 7.100 m, čime je pećina Izvor Mokranjske Miljacke postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo

Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Pale ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina Pale-Prača.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Pale

Sastav stanovništva – općina Pale
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6] 1961.[7]
Osoba 22 282 (100,0%) 16 355 (100,0%) 15 482 (100,0%) 16 119 (100,0%) 16 477 (100,0%)
Srbi 11 284 (68,99%) 10 530 (68,01%) 11 230 (69,67%) 11 655 (70,73%)
Bošnjaci 1 4 364 (26,68%) 1 3 937 (25,43%) 1 4 508 (27,97%) 1 2 809 (17,05%)
Jugoslaveni 396 (2,421%) 787 (5,083%) 80 (0,496%) 1 595 (9,680%)
Ostali 182 (1,113%) 56 (0,362%) 57 (0,354%) 21 (0,127%)
Hrvati 129 (0,789%) 100 (0,646%) 142 (0,881%) 223 (1,353%)
Crnogorci 68 (0,439%) 68 (0,422%) 107 (0,649%)
Albanci 3 (0,019%) 24 (0,149%) 19 (0,115%)
Slovenci 1 (0,006%) 5 (0,031%) 19 (0,115%)
Mađari 4 (0,025%) 13 (0,079%)
Makedonci 1 (0,006%) 16 (0,097%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Pale

Sastav stanovništva – naselje Pale
2013.[8] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6] 1961.[7]
Osoba 13 883 (100,0%) 7 384 (100,0%) 2 105 (100,0%) 1 579 (100,0%) 1 086 (100,0%)
Srbi 5 204 (70,48%) 1 213 (57,62%) 1 059 (67,07%) 681 (62,71%)
Bošnjaci 1 1 630 (22,07%) 1 521 (24,75%) 1 411 (26,03%) 1 141 (12,98%)
Jugoslaveni 335 (4,537%) 294 (13,97%) 21 (1,330%) 157 (14,46%)
Hrvati 109 (1,476%) 36 (1,710%) 58 (3,673%) 72 (6,630%)
Ostali 106 (1,436%) 18 (0,855%) 7 (0,443%) 3 (0,276%)
Crnogorci 20 (0,950%) 18 (1,140%) 25 (2,302%)
Albanci 2 (0,095%) 3 (0,190%) 4 (0,368%)
Slovenci 1 (0,048%) 1 (0,063%) 1 (0,092%)
Makedonci 1 (0,063%) 2 (0,184%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na Palama se nalazi veći broj kulturnih institucija kao što su:

  • Kulturni centar Pale
  • JFP "Srna film" i Kinoteka Republike Srpske
  • KUD "Mladost" Pale
  • Narodna biblioteka
  • SPKD "Prosvjeta" Pale

Na Palama se redovno održavaju kulturne manifestacije:

  • Međunarodna likovna manifestacija "Art simpozijum Jahorina"
  • Likovna kolonija Pale
  • Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove"
  • Konferencija Beba "Konferencija Beba"

Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu: ekonomski, filozofski, pravni i fakultet za fizičku kulturu.

Sport

Razvoj sporta u općini Pale je počeo tridesetih godina 20. vijeka, kada se Paljani počinju ozbiljnije baviti sportskim aktivnostima. U početku su to bili skijanje i nogomet, da bi danas imali 25 registrovanih sportskih klubova.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Pale". izbori.ba. Pristupljeno 10. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  3. ^ "Općina Pale". nasbih.com. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 10/1/2)". fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.". stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 3. 2016. 
  8. ^ "Naselje Pale". nasbih.com. Pristupljeno 14. 3. 2016. 

Vanjski linkovi