Tuzlanski kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Tuzlanski kanton
Tuzlanski kanton (hr)
Тузлански кантон (sr)
kanton
Flag of Tuzla Canton.svg
Coat of arms of Tuzla Canton.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Tuzla
Površina 2.649.0 km2
Stanovništvo 445,028[1] (2013[1])
Gustoća 168 /km2 
Vlada
 - Premijer Jakub Suljkanović
Pozivni broj 035
Tuzlanski kanton u BiH
Veb-sajt: www.vladatk.kim.ba

Tuzlanski kanton (skraćeno: TK) jest jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od grada Tuzle i još 12 općina.

Tuzlanski kanton na sjeverozapadu, sjeveroistoku i istoku graniči sa Republikom Srpskom, na sjeveru sa Brčko distriktom, te na jugu i zapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom. Po rezultatima popisa stanovništva 2013. sa 445.028[1] stanovnika Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km2 nakon Sarajevskog kantona najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2.649 km2 šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine. Do 1999. godine Tuzlanski kanton je nosio ime Tuzlansko-podrinjski kanton.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu Bosne i Hercegovine, koje na jugu karakterišu izrazito planinsko područje (Konjuh, Javornik i Ozren), doline rijeka Spreče i Tinje u centralnom dijelu, dok se od sjeverozapada prema jugoistoku kantona nalaze masivi Skipovca, Trebave i Majevice. Nadmorska većina u kantonu se kreće od 150 metara na sjeveru do 1328 metara nadmorske visine na vrhu planine Konjuh. Tuzlanski kanton ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od oko 10,1°C i prosječnom količinom padavina sa oko 908,6 l/m. Najtopliji mjesec u godini je juli, dok je najhladniji januar.

Kroz Tuzlanski Kanton teču rijeke Spreča, Tinja, Drinjača i Sapna, koje pripadaju slivovima rijeka Drina i Bosna. Osim toga, na području Tuzlanskog kantona postoje i jezera kao Modrac, Snježnica, Bistarac, Šićki Brod, Vidara, Hazna.[2]

Prirodne ljepote[uredi | uredi izvor]

Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored rijeka, planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – Modrac, Bistarac, Hazna, Vidara, Snježnica, Mačkovac, Vijenac i novoizgrađeno Panonsko jezero.

Modrac je akumulaciono jezero u Bosni i Hercegovini sa površinom od 17 km2, udaljeno 10 km od Tuzle. Velikim finansijskim ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u najatraktivnije mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis, nogomet itd. Jezero daje izvanredne mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, ribolovom, plivanjem.

Na području općine Kladanj datira veliki šumski potencijal, preko planine Konjuh. Također, postoje dvije poznate pećine: Djevojačkai Debravska. Jezero Hazna se nalazi u Gradačcu, blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije Srebrenika su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina Majevica. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – Slana banja u Tuzli; Banja Ilidža u Gradačcu; Kladanjska voda kod Kladnja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kula u Srebreniku

Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u paleolitu. To potvrđuje arheološki nalazi: Kamen kod ušća Usore u Bosnu, Makljenovac kod Doboja, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena neolita otkriveno je više lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Korića Hanu kod Gračanice, Ražljevu, Tramošnici i Skugriću kod Gradačca. Ova nalazišta su pripadala vinčanskoj kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole stećaka su sačuvane na području Kladnja, Banovića, Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Teočaka i Sapne.

Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani bosančicom.

Postoje franjevački samostani (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Teočaku, Koraju i drugim lokalitetima.

Trenutno djeluje više listova, radio i televizijskih stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad Gradačac ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo zanimljiv. U Srebreniku se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula Zmaja od Bosne, Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine.

Historija današnjeg Tuzlanskog kantona počinje kao Tuzlansko-podrinjski kanton 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Pet godina kasnije, Tuzlansko-podrinjski kanton dobiva svoje današnje ime - Tuzlanski kanton.

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Tuzlanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.[3]

Tuzla, glavni grad kantona.
Općine i gradovi u kantonu

Tuzlanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Tuzlanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Tuzlanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Tuzlanskog kantona sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Bosanske patriotske stranke (BPS), Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Narodne stranke - Radom za boljitak (NS-Radom za boljitak).[4]

Na lokalnom nivou građani Tuzlanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina i gradu Tuzla.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) [5] Gustoća (km2) Površina (km2)
Banovići 20 22.773 123,1 185
Čelić 20 10.502 75 140
Doboj Istok 6 10.248 250 41
Gračanica 23 45.220 209,4 216
Gradačac 34 39.340 180,5 218
Kalesija 28 33.053 164,4 201
Kladanj 48 12.348 37,3 331
Lukavac 44 44.520 132,1 337
Sapna 13 11.178 94,7 118
Srebrenik 49 39.678 160 148
Teočak 10 7.424 256 29
Grad Tuzla 110.979 377,5 294
Živinice 29 57.765 198,5 291
Tuzlanski kanton 390 445.028 168 2649

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tuzlanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 445.028 stanovnika, čime je najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 168 stanovnika/km2 nakon Sarajevskog drugi po gustoći u FBiH. Osim Kladnja, kojeg odlikuje brdsko-planinsko područje i veoma rijetko naseljen te Čelića, mjesto koje je srednje naseljeno, Tuzlanski kanton čine veoma gusto naseljena područja, od kojih je glavni grad Tuzla najnaseljeniji.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 10,4%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,5% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 18,1%.[6]

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija privredna grana Tuzlanskog kantona je industrija. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. Ugalj i kamena so, dva su najvažnija mineralna resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu.[7]

Sa preko miljardu tona rezervi mineralnih sirovina i 100-godišnjom tradicijom eksplotacije, Tuzlanski kanton je najznačajaniji rudarsko-industrijski bazen u Bosni i Hercegovini. 2009. godine u rudnicima Tuzlanskog kantona je proizvedeno oko 4,6 miliona tona uglja, od čega najviše u rudnicima Kreka (2,7 miliona tona). Većina tog uglja se sagorjeva kasnije u Termoelektrani Tuzla, koja je sa instalisanom snagom od 715 MW najveće energetsko postrojenje Bosne i Hercegovine. Taj sektor ekonomije broji i veoma značajne investicije, kao što su izgradnja novog bloka TE Tuzla ili planiranje izgradnje termoelektrane u Banovićima.

Pregled rudnika u tuzlanskom bazenu

Osim energetske industrije i rudarstva, značajne privredne grane su sa više od 4000 radnika metalna industrija (npr. Cimos u Gradačcu ili TTU u Tuzli), drvna industrija sa oko 2700 zaposlenih (npr. Isowood u Gračanici ili Izazov u Kalesiji), prehrambena industrija i poljoprivreda sa 2000 zaposlenih (npr. Pivara ili Bony iz Tuzle), tekstilna industrija (npr. Intral BH) i hemijska industrija sa 2400 zaposlenih (npr. Sisecam Soda u Lukavcu ili Solana Tuzla, koja je jedina solana u BiH). Sa 114.102 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 49% ukupne teretorije kantona, poljorprivreda je također veoma važan sektor u TK.[8]

Prosječna plata u Tuzlanskom kantonu iznosi 739 KM. Najveća plata isplaćena je u Tuzli (874 KM), a najmanja u Doboj Istoku (532 KM).

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Putevi[uredi | uredi izvor]
Magistralni put M18 kod Tuzle

Kroz Tuzlanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M4 (Bosanski Novi-Karakaj) i M19.2 (Kladanj-Vlasenica)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje-Tuzla) i M18 (Bijeljina-Šćepan Polje)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Tuzlanskom kantonu iznosi 249,89 kilometara.[9]

Željeznica[uredi | uredi izvor]

Kroz Tuzlanski kanton prolaze pruge Doboj-Tuzla (kroz Lukavac i Tuzlu), pruga Tuzla-Zvornik (kroz Kalesiju i Tuzlu) i pruga Brčko-Banovići (kroz Banoviće, Živinice, Tuzlu i Srebrenik).

Aviopromet[uredi | uredi izvor]

Međunarodni aerodrom Tuzla (TZL), smješten u Gornjim Dubravama 15 kilometara od Tuzle, je nakon Sarajevskog aerodroma drugi najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 311.398 putnika (2016).[10]

Javni prijevoz[uredi | uredi izvor]

Centar javnog prijevoza Tuzlanskog kantona je je Tuzla. Sa više od pola miliona putnika na godišnjem nivou i ukupno 35 prijevoznika koji operatuju preko nje, tuzlanska autobuska stanica je najveća u TK i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. Sa autobuskih stanica TK postoje brojne autobuske linije prema inostranstvu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini.[11]

Iako kroz TK prolaze ukupno tri pruge, nakon ukidanja željezničke linije Sarajevo-Beograd 2012. godine samo još na pruzi Doboj-Tuzla postoji redovan putnički promet, pa su tako samo Lukavac i Tuzla u okviru lokalne linije Tuzla-Doboj spojeni na putničku mrežu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Iz Doboja postoji mogućnost presjedanja u mrežu brzih vozova BH Voz prema Banjoj Luci i Sarajevu (pa iz Sarajeva preko Mostara dalje prema Čapljini), čime su Lukavac i Tuzla spojeni sa svim najvećim gradovima u Bosni i Hercegovini.[12]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Lokalni voz linije Doboj-Tuzla u željezničkoj stanici u Tuzli

U Tuzlanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih srednjih škola i brojne osnovne škole. Univerzitet u Tuzli, jedini u Tuzlanskom kantonu, broji ukupno 11 fakulteta i tri akademija te 15.000 studenata.[13]

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Glavna bolniva u TK je Univerzitetski klinički centar Tuzla, koja je jedna od pet ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Gračanici, specijalna bolnica "Centar za srce BH" (jedna od pet u BiH) te brojni domovi zdravlja.

Politika[uredi | uredi izvor]

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 35 zastupnika.[14]

Partija Broj
glasova
% Mandati
SDA 68.397 32,22 13
SDP BIH 29.078 13,70 6
SBB BIH 26.339 12,41 5
Demokratska fronta 23.259 10,96 4
Stranka za Bosnu i Hercegovinu 17.751 8,36 3
NSRzB 9.415 4,43 2
BPS 9.339 4,40 2

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013." (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. 
  2. ^ User, Super. "Turistička zajednica Tuzlanskog kantona - Tuzlanski kanton - opšte informacije". Pristupljeno 20. 12. 2017. 
  3. ^ "Ustav". Skupština Tuzlanskog kantona. Pristupljeno 20. 12. 2017. 
  4. ^ "Imenovana nova Vlada TK sa tri nova ministra iz SBB-a (FOTO)". Klix.ba. Pristupljeno 20. 12. 2017. 
  5. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba, http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf
  6. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima". zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  7. ^ "Privreda Tuzlanskog Kantona". www.kpktz.ba. Pristupljeno 22. 12. 2017. 
  8. ^ "Vodič za investitore Tuzlanskog kantona". vladatk.kim.ba. Vlada Tuzlanskog kantona. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  9. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  10. ^ (www.promotim.ba), Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim. "Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!". 6yka.com. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  11. ^ "Trans Turist dd - AUTOBUSNA STANICA TUZLA". www.transturist.ba. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  12. ^ (www.promotim.ba), Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim. "Od danas 'BH vozom' povezani Sarajevo, Tuzla, Doboj i Banjaluka". 6yka.com. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  13. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Pristupljeno 23. 12. 2017. 
  14. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]