Ilijaš

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ilijaš
Općina i naseljeno mjesto
Općina Ilijaš
Centar Ilijaša
Centar Ilijaša
Službeni grb Ilijaš
Grb
Općina Ilijaš u Bosni i Hercegovini
Općina Ilijaš u Bosni i Hercegovini
Ilijaš nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ilijaš
Ilijaš
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°57′N 18°16′E / 43.950°N 18.267°E / 43.950; 18.267Koordinate: 43°57′N 18°16′E / 43.950°N 18.267°E / 43.950; 18.267
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
Vlada
 • NačelnikAkif Fazlić[1] (SDA)
Površina
 • Općina308,55 km2
 • Naseljeno mjesto3,58 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina19.603
 • Općina (gustoća)63,53 /km2
 • Naseljeno mjesto4.921
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.374,58 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 380
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj143332[2]
Matični broj općine10863
Veb-sajtwww.ilijas.ba

Ilijaš je naseljeno mjesto i općina koja se nalazi u Kantonu Sarajevo, sjeverozapadno od grada Sarajeva. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilijaš se sastoji od 74 naseljenih mjesta.

Geografija

Smješten je sjeverozapadno od Sarajeva, u dolini rijeke Bosne, i uz magistralni put SarajevoTuzla. Pripada Kantonu Sarajevo Federacije Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Visoko, Breza, Vareš i Olovo koje pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu, općinama Sokolac i Istočni Stari Grad, koje pripadaju Republici Srpskoj i općinama Vogošća, Stari Grad, Novi Grad, Centar i Ilidža koje pripadaju Sarajevskom kantonu.

Mjesto Ilijaš se sastoji iz naseljenih mjesta: gradić Ilijaš, i predgrađa među kojima je naselje Misoča, kao i Podlugovi, Lješevo, Stari Ilijaš i Malešići.

Općina se nalazi na raskrsnici puteva koji je povezuju sa susjednim općinama, kao i sa svim dijelovima BiH. Smješten je na nadmorskoj visini od 500 do 1200 m, površine 308,6 km2. Odlikuje je ravničarsko-brežuljkasti i planinsko-brdski teren. S obzirom na geografske karakteristike prostor koji zauzima općina, moguće je podijeliti na dvije cjeline: donji i gornji Ilijaš.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području općine Ilijaš iznosi 16249 ha.

Na području opštine nalazi se više lokaliteta sa mineralnim sirovinama, uključujući nalazište mangana u Čevljanovićima, nalazište vapnenca u Gajevima - Vrela i Rači, nalazište kamena eruptivca u Koritima, nalazište kamena škriljca u Misoči, nalazište kvarca u Podroli i Čevljanovićima.

Na prostoru Srednje, u Draževićima, registrirano je nalazište žive izuzetnog kvaliteta koje nije do sada eksploatisano. Na području Podlipnika registrirano je izvorište termalne vode a na potezu Srednje – Čevljanovići izvorište mineralne vode.

Bijambare su zakonom zaštićeno područje od strane Sarajevskog kantona, i to zaštićeno područje pete kategorije. Nalazi se lijevo od magistralne ceste Sarajevo - Tuzla uz rub Nišićke visoravni između sela Nišići i Krivajevići. Prostire se na 370 hektara i obuhvata gustu crnogoričnu šumu, pašnjake, brojne kraške fenomena kao što su vrtače i ponori dvaju potoka, te osam bijambarskih pećina.

Historija

Ilijaš je industrijski gradić nastao uz željezaru.

Arheologija

Arheološko područje – Stari grad Dubrovnik u Višnjici kod Ilijaša je proglašeno nacionalnim spomenikom 8. oktobra 2003. godine.[3]

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilijaš (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 25.184 stanovnika, raspoređenih u 77 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Ilijaš je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Sirovine, Šljeme i Vuknić, te dijelovi naseljenih mjesta Lipnik i Rakova Noga.

Općina Ilijaš

Sastav stanovništva – općina Ilijaš
2013.1991.1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba19 603 (100,0%)24 723 (100,0%)24 316 (100,0%)23 007 (100,0%)20 499 (100,0%)
Bošnjaci18 151 (92,59%)10 192 (41,22%)19 598 (39,47%)19 187 (39,93%)14 190 (20,44%)1
Srbi421 (2,148%)11 259 (45,54%)10 378 (42,68%)10 941 (47,56%)10 394 (50,70%)
Hrvati382 (1,949%)1 736 (7,022%)1 982 (8,151%)2 172 (9,441%)2 141 (10,44%)
Bosanci169 (0,862%)
Muslimani127 (0,648%)
Romi123 (0,627%)31 (0,127%)2 (0,009%)
Nisu se izjasnili101 (0,515%)
Ostali42 (0,214%)369 (1,493%)139 (0,572%)123 (0,535%)48 (0,234%)
Bosanci i Hercegovci35 (0,179%)
Albanci24 (0,122%)37 (0,152%)45 (0,196%)51 (0,249%)
Nepoznato20 (0,102%)
Crnogorci4 (0,020%)118 (0,485%)108 (0,469%)104 (0,507%)
Jugoslaveni2 (0,010%)1 167 (4,720%)2 012 (8,274%)400 (1,739%)3 517 (17,16%)
Slovenci1 (0,005%)9 (0,037%)13 (0,057%)29 (0,141%)
Ukrajinci1 (0,005%)
Makedonci10 (0,041%)8 (0,035%)6 (0,029%)
Mađari2 (0,008%)8 (0,035%)19 (0,093%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naselje Ilijaš

Sastav stanovništva – naselje Ilijaš
2013.1991.1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba4 921 (100,0%)6 833 (100,0%)5 946 (100,0%)4 668 (100,0%)3 824 (100,0%)
Bošnjaci4 306 (87,50%)2 008 (29,39%)11 395 (23,46%)11 379 (29,54%)1301 (7,871%)1
Hrvati190 (3,861%)733 (10,73%)710 (11,94%)737 (15,79%)763 (19,95%)
Srbi103 (2,093%)3 093 (45,27%)2 398 (40,33%)2 047 (43,85%)1 935 (50,60%)
Bosanci96 (1,951%)
Muslimani63 (1,280%)
Romi52 (1,057%)31 (0,521%)2 (0,043%)
Nisu se izjasnili42 (0,853%)
Albanci23 (0,467%)30 (0,505%)37 (0,793%)29 (0,758%)
Ostali18 (0,366%)222 (3,249%)60 (1,009%)67 (1,435%)29 (0,758%)
Bosanci i Hercegovci16 (0,325%)
Nepoznato5 (0,102%)
Crnogorci3 (0,061%)79 (1,329%)78 (1,671%)72 (1,883%)
Jugoslaveni2 (0,041%)777 (11,37%)1 230 (20,69%)295 (6,320%)643 (16,81%)
Slovenci1 (0,020%)6 (0,101%)12 (0,257%)27 (0,706%)
Ukrajinci1 (0,020%)
Makedonci5 (0,084%)7 (0,150%)6 (0,157%)
Mađari2 (0,034%)7 (0,150%)19 (0,497%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda

Strateški sektori jačanja ekonomske osnove općine Ilijaš su: industrija, turizam i komplementarne usluge, kultura, sport, rekreacija, trgovina, obrazovanje - osnovno obrazovanje. Industrija je pažljivo ekonomski i ekološki profilirana kao održiva - prerada drveta, proizvodnja pića, mašinska industrija, prerada poljoprivrednih proizvoda, itd.

Znamenitosti

Na području općine nalazi se značajan broj kulturno-historijskih i prirodnih znamenitosti. Srednjovjekovni grad Dubrovnik i nekropola stečaka u Kopošićima proglašeni su za nacionalne spomenike od interesa za BiH od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Od prirodnih znamenitosti važno je istači Bijambarsku pećinu i kanjon rijeke Misoče.

Kultura

Ustanova koja se bavi kulturnim djelatnostima na području općine je KSC i Radio Ilijaš. Na području općine djeluju i Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Ilijaš i Hrvatsko kulturno društvo "Kulin Ban".

Nacionalni spomenici

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Ilijaš". izbori.ba. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 4. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 9. 2015.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 9. 2015.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi