Ilijaš
Ilijaš | |
---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
Općina Ilijaš | |
Centar Ilijaša | |
Općina Ilijaš u Bosni i Hercegovini | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°57′N 18°16′E / 43.950°N 18.267°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Sarajevo |
Vlada | |
• Načelnik | Akif Fazlić[1] (SDA) |
Površina | |
• Općina | 308,55 km2 |
• Naseljeno mjesto | 3,58 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 19.603 |
• Općina (gustoća) | 63,53 /km2 |
• Naseljeno mjesto | 4.921 |
• Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.374,58 /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 71 380 |
Pozivni broj | (+387) 33 |
Matični broj | 143332[2] |
Matični broj općine | 10863 |
Veb-sajt | www |
Ilijaš je naseljeno mjesto i općina koja se nalazi u Kantonu Sarajevo, sjeverozapadno od grada Sarajeva. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilijaš se sastoji od 74 naseljenih mjesta.
Geografija
Smješten je sjeverozapadno od Sarajeva, u dolini rijeke Bosne, i uz magistralni put Sarajevo–Tuzla. Pripada Kantonu Sarajevo Federacije Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Visoko, Breza, Vareš i Olovo koje pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu, općinama Sokolac i Istočni Stari Grad, koje pripadaju Republici Srpskoj i općinama Vogošća, Stari Grad, Novi Grad, Centar i Ilidža koje pripadaju Sarajevskom kantonu.
Mjesto Ilijaš se sastoji iz naseljenih mjesta: gradić Ilijaš, i predgrađa među kojima je naselje Misoča, kao i Podlugovi, Lješevo, Stari Ilijaš i Malešići.
Općina se nalazi na raskrsnici puteva koji je povezuju sa susjednim općinama, kao i sa svim dijelovima BiH. Smješten je na nadmorskoj visini od 500 do 1200 m, površine 308,6 km2. Odlikuje je ravničarsko-brežuljkasti i planinsko-brdski teren. S obzirom na geografske karakteristike prostor koji zauzima općina, moguće je podijeliti na dvije cjeline: donji i gornji Ilijaš.
Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području općine Ilijaš iznosi 16249 ha.
Na području opštine nalazi se više lokaliteta sa mineralnim sirovinama, uključujući nalazište mangana u Čevljanovićima, nalazište vapnenca u Gajevima - Vrela i Rači, nalazište kamena eruptivca u Koritima, nalazište kamena škriljca u Misoči, nalazište kvarca u Podroli i Čevljanovićima.
Na prostoru Srednje, u Draževićima, registrirano je nalazište žive izuzetnog kvaliteta koje nije do sada eksploatisano. Na području Podlipnika registrirano je izvorište termalne vode a na potezu Srednje – Čevljanovići izvorište mineralne vode.
Bijambare su zakonom zaštićeno područje od strane Sarajevskog kantona, i to zaštićeno područje pete kategorije. Nalazi se lijevo od magistralne ceste Sarajevo - Tuzla uz rub Nišićke visoravni između sela Nišići i Krivajevići. Prostire se na 370 hektara i obuhvata gustu crnogoričnu šumu, pašnjake, brojne kraške fenomena kao što su vrtače i ponori dvaju potoka, te osam bijambarskih pećina.
Historija
Ilijaš je industrijski gradić nastao uz željezaru.
Arheologija
Arheološko područje – Stari grad Dubrovnik u Višnjici kod Ilijaša je proglašeno nacionalnim spomenikom 8. oktobra 2003. godine.[3]
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilijaš (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 25.184 stanovnika, raspoređenih u 77 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Ilijaš je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Sirovine, Šljeme i Vuknić, te dijelovi naseljenih mjesta Lipnik i Rakova Noga.
Općina Ilijaš
Sastav stanovništva – općina Ilijaš | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
Osoba | 19 603 (100,0%) | 24 723 (100,0%) | 24 316 (100,0%) | 23 007 (100,0%) | 20 499 (100,0%) | ||
Bošnjaci | 18 151 (92,59%) | 10 192 (41,22%)1 | 9 598 (39,47%)1 | 9 187 (39,93%)1 | 4 190 (20,44%)1 | ||
Srbi | 421 (2,148%) | 11 259 (45,54%) | 10 378 (42,68%) | 10 941 (47,56%) | 10 394 (50,70%) | ||
Hrvati | 382 (1,949%) | 1 736 (7,022%) | 1 982 (8,151%) | 2 172 (9,441%) | 2 141 (10,44%) | ||
Bosanci | 169 (0,862%) | – | – | – | – | ||
Muslimani | 127 (0,648%) | – | – | – | – | ||
Romi | 123 (0,627%) | – | 31 (0,127%) | 2 (0,009%) | – | ||
Nisu se izjasnili | 101 (0,515%) | – | – | – | – | ||
Ostali | 42 (0,214%) | 369 (1,493%) | 139 (0,572%) | 123 (0,535%) | 48 (0,234%) | ||
Bosanci i Hercegovci | 35 (0,179%) | – | – | – | – | ||
Albanci | 24 (0,122%) | – | 37 (0,152%) | 45 (0,196%) | 51 (0,249%) | ||
Nepoznato | 20 (0,102%) | – | – | – | – | ||
Crnogorci | 4 (0,020%) | – | 118 (0,485%) | 108 (0,469%) | 104 (0,507%) | ||
Jugoslaveni | 2 (0,010%) | 1 167 (4,720%) | 2 012 (8,274%) | 400 (1,739%) | 3 517 (17,16%) | ||
Slovenci | 1 (0,005%) | – | 9 (0,037%) | 13 (0,057%) | 29 (0,141%) | ||
Ukrajinci | 1 (0,005%) | – | – | – | – | ||
Makedonci | – | – | 10 (0,041%) | 8 (0,035%) | 6 (0,029%) | ||
Mađari | – | – | 2 (0,008%) | 8 (0,035%) | 19 (0,093%) |
Naselje Ilijaš
Sastav stanovništva – naselje Ilijaš | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
Osoba | 4 921 (100,0%) | 6 833 (100,0%) | 5 946 (100,0%) | 4 668 (100,0%) | 3 824 (100,0%) | ||
Bošnjaci | 4 306 (87,50%) | 2 008 (29,39%)1 | 1 395 (23,46%)1 | 1 379 (29,54%)1 | 301 (7,871%)1 | ||
Hrvati | 190 (3,861%) | 733 (10,73%) | 710 (11,94%) | 737 (15,79%) | 763 (19,95%) | ||
Srbi | 103 (2,093%) | 3 093 (45,27%) | 2 398 (40,33%) | 2 047 (43,85%) | 1 935 (50,60%) | ||
Bosanci | 96 (1,951%) | – | – | – | – | ||
Muslimani | 63 (1,280%) | – | – | – | – | ||
Romi | 52 (1,057%) | – | 31 (0,521%) | 2 (0,043%) | – | ||
Nisu se izjasnili | 42 (0,853%) | – | – | – | – | ||
Albanci | 23 (0,467%) | – | 30 (0,505%) | 37 (0,793%) | 29 (0,758%) | ||
Ostali | 18 (0,366%) | 222 (3,249%) | 60 (1,009%) | 67 (1,435%) | 29 (0,758%) | ||
Bosanci i Hercegovci | 16 (0,325%) | – | – | – | – | ||
Nepoznato | 5 (0,102%) | – | – | – | – | ||
Crnogorci | 3 (0,061%) | – | 79 (1,329%) | 78 (1,671%) | 72 (1,883%) | ||
Jugoslaveni | 2 (0,041%) | 777 (11,37%) | 1 230 (20,69%) | 295 (6,320%) | 643 (16,81%) | ||
Slovenci | 1 (0,020%) | – | 6 (0,101%) | 12 (0,257%) | 27 (0,706%) | ||
Ukrajinci | 1 (0,020%) | – | – | – | – | ||
Makedonci | – | – | 5 (0,084%) | 7 (0,150%) | 6 (0,157%) | ||
Mađari | – | – | 2 (0,034%) | 7 (0,150%) | 19 (0,497%) |
Privreda
Strateški sektori jačanja ekonomske osnove općine Ilijaš su: industrija, turizam i komplementarne usluge, kultura, sport, rekreacija, trgovina, obrazovanje - osnovno obrazovanje. Industrija je pažljivo ekonomski i ekološki profilirana kao održiva - prerada drveta, proizvodnja pića, mašinska industrija, prerada poljoprivrednih proizvoda, itd.
Znamenitosti
Na području općine nalazi se značajan broj kulturno-historijskih i prirodnih znamenitosti. Srednjovjekovni grad Dubrovnik i nekropola stečaka u Kopošićima proglašeni su za nacionalne spomenike od interesa za BiH od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Od prirodnih znamenitosti važno je istači Bijambarsku pećinu i kanjon rijeke Misoče.
Kultura
Ustanova koja se bavi kulturnim djelatnostima na području općine je KSC i Radio Ilijaš. Na području općine djeluju i Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Ilijaš i Hrvatsko kulturno društvo "Kulin Ban".
Nacionalni spomenici
Također pogledajte
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Ilijaš". izbori.ba. Pristupljeno 5. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 4. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.