Rudnik Čevljanovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rudnik Čevljanovići
(naselje)
Rudnik Čevljanovići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Rudnik Čevljanovići
Rudnik Čevljanovići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°02′10″N 18°29′51″E / 44.036164°N 18.497481°E / 44.036164; 18.497481Koordinate: 44°02′10″N 18°29′51″E / 44.036164°N 18.497481°E / 44.036164; 18.497481
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
OpćinaIlijaš
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto0
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj143677[1]
Matični broj općine10863

Rudnik Čevljanovići je naselje u općini Ilijaš, Bosna i Hercegovina, u kojem ne živi stanovništvo.

Najstarija ležišta manganove rude u Bosni i Hercegovini bila su u Čevljanovićima. Još za vrijeme osmanske vladavine uz rudokope su izgrađivani manji majdani sa stupama pogonjenih gravitacionom vodom i kovačnice (manufakturna proizvodnja) i dugo vremena se trgovalo sa dubrovačkim trgovcima. Eksploatacija je nastavljena za vrijeme austro-ugarske vladavine namjenom industrijske proizvodnje, a za vojne potrebe monarhije otpočinje se sa pripremnim radovima i manjom proizvodnjom 1880/81, a punim kapacitetom 1883. godine. Vlasnici rudnika i prvim nazivom firme bili su Rudarsko podhvatništvo "Bosnia" ("Gewerkschaft Bosnia").[2]

Uz rudnik izgrađeno je manje naselje (Berghof) sa glavnom radničkom "kasarnom", manjim zgradama za rad i stanovanje činovnika, ambulantom i zgradom za posjetioce rudnika. Svi putnici namjernici u namjeri da posjete rudničko naselje morali su dobiti posebnu dozvolu od strane direkcije rudnika u Vogošći, a kasnije u Semizovcu. Prva škola otvorena je 1908. godine, („Werkhaus“). Rudnički kompleks u opsegu ide od mjesta Nanića s juga na nekih 10 kilometara sve do Sić potoka kraj Čevljanovića, a bio je širok od 2 do 6 kilometara.

Krajem 19. vijeka rudnik ee izgradio manju elektranu koja je proizvodila električnu energiju za potrebe radničke kolonije i za pokretanje mašina, a bila je u upotrebi sve do priključenja na gradsku mrežu.

Rudnik je radio u vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, koja preuzima cjelokupno državno vlasništvo Austro–ugarske monarhije pod nazivom "Rudarska zadruga Bosnia u Semizovcu". Tokom Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je bila pod njemačkom okupacijom tako da je Rudnik Čevljanovići vršio eksploataciju rude isključivo za potrebe njemačke ratne privrede. Poslije završetka rata, pod novim nazivom "Rudnik Čevljanovići – Semizovac", rudnik je radio za potrebe privrede Narodne Republike Bosne i Hercegovine sve do zatvaranja rudnika 1965. godine.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Rudnik Čevljanovići
2013.1991.1981.[3]
Osoba0 (0,000%)0 (0,000%)0 (0,000%)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 25. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    2. ^ a b "Uoči 56. godišnjice ukidanja: U spomen na uzanu željezničku prugu Semizovac – Ivančići - 24.05.2019". vremeplov.ba/. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]