Donji Čevljanovići
Donji Čevljanovići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Donji Čevljanovići | |
| Koordinate: 44°02′11″N 18°27′26″E / 44.0364°N 18.4572°EKoordinate: 44°02′11″N 18°27′26″E / 44.0364°N 18.4572°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Općina | Ilijaš |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 91 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Matični broj | 143162[1] |
| Matični broj općine | 10863 |
Donji Čevljanovići su naseljeno mjesto u općini Ilijaš, Bosna i Hercegovina.
U periodu 1884-1985. za potrebe novootvorenog rudnika mangana izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22 km. od Semizovca do Čevljanovića, kao i za eksploataciju šume iz tog regiona. Pruga je puštena u saobraćaj 26. januara 1885. godine. Željeznica je prvobitno bila vlasništvo zadruge, a u finansiranju njene izgradnje učestvovala je i zemaljska uprava.[2]
Izgrađeni krak trase željezničke pruge od Semizovca do Čevljanovića dug je: do Ljubine 9 km +523 m, do Srednjeg 16+169 i do Čevljanovića 20+252. Najmanji radijus krivina je 40 metara. Uspon i pad pruge je: do Srednjeg 20, a do Čevljanovića 26 ‰. Vožnja do Čevljanovića na usponu trajala je oko 83 minute, a nazad (pad pruge) oko 61 minuta. Broj kolosijeka po stanicama bio je: Semizovac 6, Ljubina, Srednje i Čevljanovići po dva, s tim što je u stanici Čevljanovići izgrađena posebna rampa i kolosijek za utovar iskopane rude u teretne vagone („Erzewerks“).[2] Nijedna stanica nije imala okretnicu, a ni trianglu (okretanje tendera lokomotive).
Pruga je ukinuta 1963. god.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Donji Čevljanovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 91 (100,0%) | 85 (100,0%) | 133 (100,0%) | 73 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 86 (94,51%) | 29 (34,12%)1 | 30 (22,56%)1 | 6 (8,219%)1 | |||
| Bosanci | 5 (5,495%) | – | – | – | |||
| Srbi | – | 46 (54,12%) | 87 (65,41%) | 59 (80,82%) | |||
| Jugoslaveni | – | 6 (7,059%) | 3 (2,256%) | – | |||
| Hrvati | – | 4 (4,706%) | 13 (9,774%) | 7 (9,589%) | |||
| Ostali | – | – | – | 1 (1,370%) | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 24. 9. 2015.
- ^ a b "Nermina Durić-Kahvedžić: Danas je Dan rudara-osvrt na Ilijaš nekad rudarski grad - 21.12.2014". radioilijas.ba/. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 9. 2015.
