Donji Čevljanovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Donji Čevljanovići
(naselje)
Donji Čevljanovići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Donji Čevljanovići
Donji Čevljanovići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°02′11″N 18°27′26″E / 44.0364°N 18.4572°E / 44.0364; 18.4572Koordinate: 44°02′11″N 18°27′26″E / 44.0364°N 18.4572°E / 44.0364; 18.4572
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
OpćinaIlijaš
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto91
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj143162[1]
Matični broj općine10863

Donji Čevljanovići su naseljeno mjesto u općini Ilijaš, Bosna i Hercegovina.

U periodu 1884-1985. za potrebe novootvorenog rudnika mangana izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22 km. od Semizovca do Čevljanovića, kao i za eksploataciju šume iz tog regiona. Pruga je puštena u saobraćaj 26. januara 1885. godine. Željeznica je prvobitno bila vlasništvo zadruge, a u finansiranju njene izgradnje učestvovala je i zemaljska uprava.[2]

Izgrađeni krak trase željezničke pruge od Semizovca do Čevljanovića dug je: do Ljubine 9 km +523 m, do Srednjeg 16+169 i do Čevljanovića 20+252. Najmanji radijus krivina je 40 metara. Uspon i pad pruge je: do Srednjeg 20, a do Čevljanovića 26 ‰. Vožnja do Čevljanovića na usponu trajala je oko 83 minute, a nazad (pad pruge) oko 61 minuta. Broj kolosijeka po stanicama bio je: Semizovac 6, Ljubina, Srednje i Čevljanovići po dva, s tim što je u stanici Čevljanovići izgrađena posebna rampa i kolosijek za utovar iskopane rude u teretne vagone („Erzewerks“).[2] Nijedna stanica nije imala okretnicu, a ni trianglu (okretanje tendera lokomotive).

Pruga je ukinuta 1963. god.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Donji Čevljanovići
2013.[3]1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba91 (100,0%)85 (100,0%)133 (100,0%)73 (100,0%)
Bošnjaci86 (94,51%)29 (34,12%)130 (22,56%)16 (8,219%)1
Bosanci5 (5,495%)
Srbi46 (54,12%)87 (65,41%)59 (80,82%)
Jugoslaveni6 (7,059%)3 (2,256%)
Hrvati4 (4,706%)13 (9,774%)7 (9,589%)
Ostali1 (1,370%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 24. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b "Nermina Durić-Kahvedžić: Danas je Dan rudara-osvrt na Ilijaš nekad rudarski grad - 21.12.2014". radioilijas.ba/. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]