Zvornik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°23′13″N 19°06′11″E / 44.386906°N 19.102956°E / 44.386906; 19.102956
Zvornik
Općina i naselje
Panorama Zvornika
Panorama Zvornika
Službeni naziv: Općina Zvornik
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Zvornik
Nadmorska visina 146 m n.v. 
Koordinate 44°23′13″N 19°06′11″E / 44.386906°N 19.102956°E / 44.386906; 19.102956
Površina
 - Općina 376.14 km2
Stanovništvo
 - Naselje 12.674 (2013)
 - Općina 63.686 (2013)
Gustoća
 - Općina 169.31 /km2 
Gradonačelnik Zoran Stevanović[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 400
Pozivni broj (+387) 56
Matični broj 230545[2]
Matični broj općine 20168
Zvornik u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Zvornik

Zvornik je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine na istočnim obroncima Majevice. Prijeratna općina Zvornik se prostirala na 500 km2 sa 14.500 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991. Danas je općina Zvornik površinski ograničena na 376,14 km2.

Historija

Zvornik u srednjem vijeku

Zvornik je u starijoj prošlosti poznat kao srednjovjekovna tvrđava, naselje na rijeci Drini, te kao sjedište Zvorničkog sandžaka.

Prvi spomen Zvornika je iz 1410. Prvobitno se naziva Zvonik po zvoniku tamošnjeg franjevačkog samostana. Tvrđava je smještena na uzvišenju Velavnik, a u podnožju tvrđave razvilo se jako podgrađe (Podzvonik, Subsuonich) sa stambenim, privrednim i vjerskim objektima a koje je bilo spojeno i zaštićeno zidinama i kulama tvrđave. Njegov razvoj diktiraju Dubrovčani koji tu imaju svoju jaku koloniju koja se razvija u periodu 1415-1432. Kolonija je brojala 640 članova a njihov najveći broj dostignut je 1428, kada ih je bilo 238. Osnovna djelatnost je trgovina srebrom iz obližnjih rudnika, te zanatstvo. Poslije 1432. dubrovačka kolonija se raseljava u Srebrenicu i druge privredne centre u Podrinju.

U Zvorniku je bila i crkva sv. Marije i franjevački samostan (1423) kojima Dubrovčani ostavljaju imovinu u svojim testamentima (1426 – vinograd i konja sa sedlom, 1454 - 15 dukata, 1478 - srebrni krst od 7 dukata).

Na čelu gradske uprave, kao gradski knez bio je Milut Pribisalić (1419-1426). Zvornik je imao svoje gradsko vijeće (Vijeće purgara) po saskom uzoru koje je vršilo upravu sa gradskim knezom i vojvodom. Grad je pripadao vlasteli braći Zlatonosovićima, a od treće decenije 15. st. Despotovini (do 1459). Grad je prvi put došao pod osmansku vlast 1439/1440, a konačno su Osmanlije zauzimaju Zvornik poslije pada Despotovine 1459/1460.

Osmanski period

Begsuja džamija u centru grada

Nakon pada Bosne pod osmanlijsku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463., Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.

U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su:

  • Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin
  • Kadiluk Zvornik sa nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
  • Kadiluk Gornja i Donja Tuzla sa nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
  • Kadiluk Gračanica sa nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste
  • Kadiluk Bijeljina sa nahijama: Bijeljina i Janja
  • Kadiluk Birce i Knežina
  • Kadiluk Krupanj i Bohorina
  • Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
  • Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
  • Kadiluk Brvenik sa nahijama: Brvenik i Gošćanica

Pod Osmanlijama grad Zvornik se proširuje tako da su nastala dva grada: Gornji i Donji grad. U novoj orijentalno-islamskoj fizionomiji istaknuto mjesto imaju carske džamije sultana Mehmeda II i Bajezita II, dok je crkva sv. Marije pretvorena u mesdžid. Most preko Drine u gradu je podignut između 1548-1585. Razvija se brodogradnja obzirom na plovnost na Drini od Zvornika do ušća Save. Šire područje poznato je po gajenju vinove loze.

Franjevci su napustili samostan s crkvom sv. Marije 1538. i prešli u istoimeni samostan u Gornjoj Tuzli. Već 1541. prelaze u novopodignuti samostan na lokalitetu Gradovrh, na oko 3 km sjeveroistočno od Donje Tuzle.

Kao nahija Zvornik pripada Smederevskom sandžaku do osnivanja Zvorničkog sandžaka oko 1480. Tu je sjedište Zvorničkog sandžaka do 1851. Od osmanskog osvajanja Zvornik je kadiluk. Zvornik je do 1533. stekao status kasabe (50 zanatlija sa 18 različitih zanata). Poslije Mohača (1526) Zvornik gubi stratešku važnost, ali je poslije Karlovačkog mira (1699) ponovo zadobija.

U 18. st. Zvornik je sjedište kapetanije i smatra se najtvrđim gradom u Bosni („ključ Drine“). U gradu je bila osmanska vojna posada do 1878.

Postosmanski period

Godine 1878. osmanlijsku vlast zamijenila je Austro-Ugarska. Zvornik je i dalje ostao kotarsko (sresko) sjedište, sa razvijenim zanatstvom i trgovinom. Iz popisa stanovništva 1910, vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 muslimana, 754 pravoslavaca, 185 katolika, 9 evangelista, 148 jevreja i 498 vojnih lica. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije (1918-1941) Zvornik je sjedište Sreza. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu. U toku Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-e (1941-1945), Zvornik je bio u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata, Zvornik je središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Šekovići).

Geografija

Zvornik ima povoljan geostrateški položaj jer se u njemu ukrštaju važni putevi prema Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, Bijeljini i Tuzli. Skoro da je geografski lociran tačno na sredini puta za tri velika urbana centra: Beograd, Novi Sad i Sarajevo. Preko dva mosta na rijeci Drini odvija se drumski i željeznički saobraćaj sa svim dijelovima bivše Jugoslavije.

Općina Zvornik se graniči sa općinama Bratunac, Milići, Vlasenica, (na jugu), Šekovići, Osmaci, Kalesija, (na zapadu), Lopare, Ugljevik i Bijeljina (na sjeveru), a na istoku rijekom Drinom i Srbijom.

Općina ima šezdeset i jedno naseljeno mjesto sa oko 13.000 domaćinstava organizovanih u 40 mjesnih zajednica. Pored grada Zvornika veća naseljena mjesta su: Kozluk, Karakaj, Pilica, Lokanj, Tršić, Drinjača, Đulići, Čelopek, Roćević, Orahovac i dr.

Teritorija općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke Drine u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. 90% površine općine Zvornik je brdsko planinsko područje. Nadmorska visina kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. Klima je umjereno kontinentalna.

Kultura

Nacionalni spomenici

Stari grad Zvornik

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zvornik se nalaze sljedeći spomenici:

  • ″Hadžibegova kuća (kuća Ljubović Hasanbega)″ (stambena graditeljska cjelina),
  • Stari grad Zvornik″ (graditeljska cjelina).[3]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Zvornik

Sastav stanovništva – općina Zvornik
2013.[4] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 63 686 (100,0%) 81 295 (100,0%) 73 845 (100,0%) 60 910 (100,0%)
Bošnjaci 1 48 102 (59,17%) 1 40 801 (55,25%) 1 32 504 (53,36%)
Srbi 30 863 (37,96%) 30 064 (40,71%) 27 769 (45,59%)
Jugoslaveni 1 248 (1,535%) 2 110 (2,857%) 49 (0,080%)
Ostali 960 (1,181%) 295 (0,399%) 316 (0,519%)
Hrvati 122 (0,150%) 104 (0,141%) 107 (0,176%)
Romi 335 (0,454%) 49 (0,080%)
Albanci 58 (0,079%) 31 (0,051%)
Crnogorci 47 (0,064%) 44 (0,072%)
Makedonci 12 (0,016%) 10 (0,016%)
Slovenci 12 (0,016%) 18 (0,030%)
Mađari 7 (0,009%) 13 (0,021%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Zvornik

Sastav stanovništva – naselje Zvornik
2013.[8] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 12 674 (100,0%) 14 584 (100,0%) 12 147 (100,0%) 8 538 (100,0%)
Bošnjaci 1 8 854 (60,71%) 1 6 686 (55,04%) 1 5 736 (67,18%)
Srbi 4 235 (29,04%) 3 491 (28,74%) 2 424 (28,39%)
Jugoslaveni 944 (6,473%) 1 597 (13,15%) 24 (0,281%)
Ostali 475 (3,257%) 72 (0,593%) 141 (1,651%)
Hrvati 76 (0,521%) 66 (0,543%) 83 (0,972%)
Romi 135 (1,111%) 49 (0,574%)
Albanci 48 (0,395%) 26 (0,305%)
Crnogorci 35 (0,288%) 27 (0,316%)
Slovenci 7 (0,058%) 16 (0,187%)
Makedonci 6 (0,049%) 3 (0,035%)
Mađari 4 (0,033%) 9 (0,105%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

Načelnici kroz historiju

Načelnici općine Zvornik od 1945. godine:

  1. Nikola Manojlović (1945-1946)
  2. Desa Popović (1946-1947)
  3. Murat Muratović (1947-1949)
  4. Osman Fidahić (1949-1950)
  5. Mahmut Kavazović (1951-1952)
  6. Mehmed Mustafić (1952-1954)
  7. Mahmut Kavazović (1954-1955)
  8. Ljubiša Popović (1955-1956)
  9. Bahrija Kavazović (1956-1957)
  10. Branko Ilić (prva polovina 1958.)
  11. Vojo Perić (1958-1963)
  12. Cvijan Đapanović (1963-1967)
  13. Ljubinko Micić (1967-1974)
  14. Mujo Vilić (1974-1981)
  15. Hrusto Tupeković (1981-1983)
  16. Mehmed Cekić (1983-1985)
  17. Kemal Kadrić (1985-1986)
  18. Dragan Miličević (1986-1988)
  19. Mustafa Kamisalić (1988-1990)
  20. Abdulah Pašić (1990-1992)
  21. Branko Grujić (1992-1995)
  22. Jovan Mitrovic (1995-1998)
  23. Mirko Rebić (1998-2000)
  24. Stevo Savić
  25. Milorad Đokić
  26. Budimir Aćimović (2004 - 2006)
  27. Zoran Stevanović (od 2007)

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Zvornik)". izbori.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  3. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zvornik)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 12. 2015. 
  4. ^ "Općina Zvornik". nasbih.com. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/8)". fzs.ba. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  8. ^ "Naselje Zvornik". nasbih.com. Pristupljeno 6. 1. 2016. 

Literatura

  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 13-14.
  • Đoko Mazalić, Zvonik (Zvornik) stari grad na Drini (Prilog bosanskoj arhitekturi srednjeg veka i turskog perioda), Glasnik Zemaljskog muzeja (Nova serija) 10, Sarajevo 1955, 73-116.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Zvornik (Zvonik) u srednjem vijeku, Godišnjak Društva istoričara BiH 16, Sarajevo 1965, 19-35.
  • Adem Handžić, Zvornik u drugoj polovini XV i u XVI vijeku, GDI BiH 18, Sarajevo 1970, 141-196.
  • Д. Ковачевић-Којић, Градска насеља средњовјековне босанске државе, Сарајево 1978, 58-60, 286, 289.
  • D. Kovačević-Kojić, Franjevci u gradskim naseljima sredenjovjekovne Bosne, Radovi HDZU 3, Sarajevo 1995, 33-44.
  • Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 36.
  • Јелена Мргић, Северна Босна, Београд 2008, 114-115, 183-185, 190, 215-216, 256, 320, 358-359, 364.

Vanjski linkovi