Mohačka bitka
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Na Mohačkom polju, koje predstavlja mađarski dio Baranje u blizini Drave, odigrala se 29. augusta 1526. bitka između ugarske i osmanlijske vojske. Tursku vojsku predvodio je sultan Sulejman I Veličanstveni, koji je vladao od 1520 – 1566, a ugarsku kralj Ludovik II.
U ovoj bici na ugarskoj strani učestvovalo je oko 30.000, a na osmanlijskoj oko 100.000 vojnika. Osmanlije su bile bolje naoružane topovima kojih je bilo oko 160, dok su Mađari imali oko 85. Pobijedile su osmanlijske snage i to prema nekim izvorima za nepuna tri sata. Gubici Mađara bili su prema osmanlijskim analima 28.000, a prema mađarskim 20.000 vojnika i 7 konjičkih odreda. Ovom bitkom propala je vladavina ugarske dinastije Jagelovića. Nakon ovog poraza, Osmansko Carstvo osvojilo je velik dio Ugarske, te dio Like, Dalmacije i Slavonije. Tek kasnije, osmanlijskim porazom kod Siska 1593, došlo je do stabiliziranja granice, a neka hrvatska područja postepeno su vraćena pod vrhovnu austrijsku vlast.
Pobjedom kod Mohača, Osmanlije ipak nisu uspjeli pokoriti čitavu Ugarsku. Iako su provalili u Budim, ubrzo su se morali povući i nisu ga osvojili sve do 1541. Ipak, ova bitka je označila kraj moći Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Borbe su nastavljene kroz sljedeća dva vijeka što je osiromašilo kraljevstvo. Stanovništvo se selilo prema zapadu, a kasnije je sve dovelo do miješanja stanovništva u opustošenim krajevima.
Nedovršeni članak Mohačka bitka koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.