Drava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Drava
Maribor Lent.jpg
Države Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska
Dužina749 km
NV izvora1.450 m m
UšćeDunav
Slivcrnomorski
Prosječni protok670 m3/s
Površina sliva11,828 km km2

Drava (njem.: Drau, slov.: Drava, mađ. : Dráva) je rijeka u srednjoj Evropi.

Drava izvire u Južnom Tirolu kod jezera Dobiaco u Italiji, odakle nastavlja teći prema istoku, kroz austrijsku pokrajinu Korušku, te kroz Sloveniju i Hrvatsku, da bi zatim dijelom oblikovala hrvatsko-mađarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca, Drava skreće u dubinu Hrvatske, prema Osijeku, te kod Aljmaša, na granici Hrvatske sa Vojvodinom u Srbiji, utječe u Dunav. Drava u svom krajnjem dijelu čini granicu između hrvatskih regija Slavonije i Baranje. Ukupna dužina Drave je 749 km. Drava je plovna oko 90 km, od ušća u Dunav, do mjesta Čađavica u Hrvatskoj.

Drava teče kroz sljedeća veća naselja:

Glavne pritoke Drave:

Regionalni park[uredi | uredi izvor]

Vlada Republike Hrvatske je 10. februara 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava površine 87.680,52 ha. kojom je čitav tok rijeke Mure i Drave zaštićen u kategoriji regionalnog parka.[1] Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.[2] Obuhvata poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.

Regionalni park Mura-Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 876,80 km².[3] Upravljanje Regionalnim parkom se obavlja putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na način da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.[4]

Rijeke Mura i Drava područja su visoke biološke i pejzažne raznolikosti te bogate geološke i kulturno-istorijske baštine. Zaštita u kategoriji regionalnog parka omogućit će njihovo očuvanje, dopuštajući istodobno privredne aktivnosti te otvarajući novu perspektivu održivog razvoja.[5]

Obale Mure i Drave, zajedno sa svojim biljnim i životinjskim svijetom tvore brojne pejzažne raznolikosti i prepoznatljiv nizinski krajolik rubnog dijela panonske nizine. Mala razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica. To područje obilježava značajna georaznolikost vezana uz raznolikost sedimenata pretežito kvartarne starosti (riječni šljunci, pijesci, eolski sedimenti – les) geomorfološke, hidromorfološke i hidrogeološke procese (oblikovanje i sprudova, meandara) u riječnom koritu, nalaze minerala (zlato) i paleontološke nalaze (fosilini sisavci), pojave uglja, nafte i drugo. Zaštita georaznolikosti predstavlja osnovu za očuvanje biološke raznolikosti. Ove vrijednosti imaju znatan potencijal za razvoj geoturizma kao specifičan element ponude parka.

Očuvane prirodne obale Mure i Drave na teritoriju Koprivničko-križevačke županije , zajedno sa svojim biljnim i životinjskim svijetom tvore brojne krajobrazne raznolikosti i prepoznatljiv nizinski krajobraz rubnog dijela panonske nizine. Mala razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica. To područje obilježava značajna georaznolikost vezana uz raznolikost sedimenata pretežito kvartarne starosti (riječni šljunci, pijesci, eolski sedimenti – les) geomorfološke, hidromorfološke i hidrogeološke procese (oblikovanje i sprudova, meandara) u riječnom koritu, nalaze minerala (zlato) i paleontološke nalaze (fosilini sisavci), pojave ugljena, nafte i drugo. Zaštita georaznolikosti predstavlja osnovu za očuvanje biološke raznolikosti. Ove vrijednosti imaju značajan potencijal za razvoj geoturizma kao specifičan element ponude parka.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Regionalni parkovi u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Regionalni park Mura-Drava, 393049". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Regionalni park Mura - Drava - www.zastita-prirode-kckzz.hr - 21.12.2012
  5. ^ Regionalni park Mura-Drava - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima - zastita-prirode-kckzz.hr, 5.3.2021

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]