Škocjanske jame

Škocjanske jame

Svjetska baština
Podzemni kanjon
Lokacija	Slovenija
Kriterij	vii, viii
Referenca	390
Uvrštenje	1986. (10. sjednica)
Površina	413 ha
Koordinate	N45 40 0.012 E14 0 0

Škocjanske jame se nalaze kraškoj visoravni u jugozapadnoj Sloveniji. Zaštićeno područje (regionalni park) od 413 ha čuva izuzetan krečnjački pećinski sistem koji obuhvata jedan od najvećih svjetski poznatih podzemnih riječnih kanjona, koji je rijeka usjekla u krečnjačku podlogu. Svojim tokom rijeka naglo nestaje u kraškom podzemlju, a zatim teče kroz ogroman i slikovit kanal do 150 metara visine i više od 120 metara širine, često u obliku bučnih brzaka i vodopada. Dio kanjona je ogromna Martelova dvorana, čija zapremina prelazi dva miliona kubnih metara.

Ova i slične podzemne dvorane obiluju različitim krečnjačkim oblicima. Nije slučajno da je istraživanja krša počelo upravo u ovom dijelu Slovenije, koji se u naučnom smislu naziva "Klasični krš". Sam izraz "krš" je izveden iz naziva visoravni, i jedan je od mnogih tehničkih pojmova koji se obično koriste u geologiji i speleologiji, a koji potiču sa prostora Balkanskog poluostrva.

Arheološka istraživanja su pronašla brojne dokaze o veoma dugoj historiji ljudskog nastanjivanju na ovom predjelu (ostaci naselja, nekropole i ritualni predmeti).

Miniopterus schreibersi - Slijepi miš

Apus melba

Zaštićeno područje

Prema zakonodavstvu Slovenije Škocjanske jame su regionalni park. Pored vizuelne privlačnosti, obima i naučne važnosti, regionalni park je dom značajnih vrsta i skupova vrsta, koje uspjevaju u posebnom svijetu podzemnog okruženja i u takozvanim urušenim dolinama, ili vrtačama.

Od 1986. Škocjanske jame nalaze se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Ramsarsko područje

Područje Škocjanskih jama je stanište brojnim endemskim (vrste rakova, pećinske bube) i ugroženim životinjskim vrstama (kao što je Miniopterus schreibersi, jedna od rijetkih vrsta slijepih miševa). Kraški travnjak je gnijezdilište Apus melba, Bubo bubo i Emberiza hortulana. Ljudske aktivnosti uključuju turizam, ekstenzivnu poljoprivredu i šumarstvo. Od 1999. god. jame su i na listi Ramsarska konvencija|Ramsarskih mjesta pod brojem ID 991.

Kraški rezervat biosfere od 2004. god. čine Regionalni park Škocjanke jame, brojne pećine u okolini i nadzemni krški predjeli i obuhvata površinu 59.780 ha. Specifični podzemni ekosistemi, tipični za kraš, dobro su poznati po svojim geomorfološkim, geološkim i hidrološkim formacijama koje nastaju zbog krečnjačke podloge. To je i glavni razlog stalnog nedostatka tekuće površinske vode u kršu i stvaranja uslova za nastanak pećina.

• 
  Rijeka prije poniranja u jamu
• 
  Ulaz
• 
  Staze za obilazak
• 
  Most preko rijeke u kanjonu