Idi na sadržaj

Potok

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ravničarski potok Yellow River u Indiani.
Planinski potok Butcher u Australiji (Victoria)
Vodotoci ove veličine se često označavaju kao "potoci".

Potok je mali, vodom siromašniji, vodotok, koji je obično širok od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara. Tipski, dužina potoka nije veća od nekoliko kilometara, iako i u Bosni i Hercegovoni ima i dužih. Dubina potoka rijetko prelazi 1,5 metara, iako mali planinski bukovi i "kotlaci" mogu biti i dublji i učestali, zavisno od konfiguracije matične podloge vodotoka.[1]

Potoci se formiraju pri površinskom odlivu kišnih voda i sniježnice ili izviru na izlazu podzemnih voda na površinu. Manji potoci se obično ulijevaju u veće, u rijeke, jezera ili neposredno u mora.

Prema trajnosti, potoci mogu biti stalni i povremeni (sezonski), a prema nadmorskoj visini i konfiguraciji okolnog terena: ravničarski, brdski i planinski.

Prirodana potočna korita se pobično malo i rijetko mijenjaju, ali pod utjecajem određenih uzroka,kao što su poplava, erozija, vododerine, klizišta, potresi i sl. mogu značajno promijeniti položaj, smjer, oblik i veličinu. Sezonski ili intermitentni potoci mogu promijeniti korito, pa čak i smjer potoka gotovo svake godine (i po nekoliko puta). Promjene smjera potoka nastaju i zbog raznih antropogenih promjena (brane, navodnjavanje, vodozahvati i sl.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]