Sava

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Sava
Sava river in Belgrade, view from Kalemegdan fortress.jpg
Rijeka Sava u Beogradu, Srbija
Savarivermap.png
Karta rijeke Save
Države Flag of Slovenia.svg Slovenija, Flag of Croatia.svg Hrvatska, Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina, Flag of Serbia.svg Srbija
Dužina 947[1] km
Izvor kod Lancova (Slovenija)
46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E / 46.49194; 13.73778
NV izvora 833 m
Ušće kod Beograda
40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E / 40.82417; 20.44389Koordinate: 40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E / 40.82417; 20.44389
NV ušća 68 m
Ulijeva se u Dunav
Prosječni protok 1564
Površina sliva 97.713,2 km2
Lijeve pritoke Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Ilova-Trebež, Orljava, Bosut
Desne pritoke Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara

Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.

Tok rijeke[uredi | uredi izvor]

Sa hidrološkog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvijek nedovoljno valorizovan. I ostali riječni tokovi imaju veliki privredni značaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju BiH.

Luke[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini, na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.

Sava u bosanskoj i stranoj literaturi[uredi | uredi izvor]

U stara vremena rijeka Sava zvala se Savus, prema grčkom nazivu Saovios, a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije toga ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko carstvo).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: