Vransko jezero (Dalmacija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Park Prirode Vransko jezero-Kamenjak

Vransko jezero je prirodno jezero u sjevernoj Dalmaciji, Hrvatska.[1] i kriptodepresija[2] sjeveroistočno od Pakoštana. Najveće je jezero u Hrvatskoj. Dugo 13,6 km, široko prosječno 2,2 km, duboko 3,9 m, obuhvata 30,16 km2. Vodu dobija iz nekoliko izvora i potoka Skorobića, a otiče ponorima i umjetnim kanalom Prosika, koji ga spaja s Pirovačkim zaljevom. Vodostaj mu u toku godine koleba prosječno 0,95 m, maksimalno 2 m. Slatkovodno ribogojstvo; ribolov. Nalazi se u okviru parka prirode Vransko jezero.

Zaštićena područja[uredi | uredi izvor]

Park prirode[uredi | uredi izvor]

Kao jedno od rijetkih gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje posebne specifičnosti i bioraznolikosti, 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je parkom prirode.[3] Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,2 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad - jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen na manje od kilometra.[4]

Ramsarsko područje[uredi | uredi izvor]

Značajne sezonske varijacije vodostaja i saliniteta, zbog prodora morske vode kroz propusni krš, stvorile su uslove za razvoj vrlo specifičnih staništa. Najplići sjeverozapadni dio lokaliteta ima tršćake, poplavne ravnice i sezonski poplavljene oranice; brežuljci uz istočnu obalu prekriveni su tipičnom mediteranskom šikarom, dok je donja zapadna obala više kamenita.

Lokalitet je mjesto za gniježđenje, zimovanje i odmorište za mnoge ugrožene vodene ptice kao što su obična pohara, pjegavi grč i baillonov grč.[5] Jezero pruža stanište kritično ugroženoj evropskoj jegulji. Jegulja, koja je uz riječnu babicu jedina autohtona riblja vrsta jezera, strogo je zaštićena na području Parka prirode. Ova je životinja pravi prirodni fenomen. Mrijesti se u dalekom Sargaškom ili Sjevernoatlanskom sargaškom moru. Mlade i male jegulje s tih mjesta putuju potom toplom Golfskom strujom prema Jadranskom moru i stižu i do Vranskog jezera. Spolno zrele vraćaju se opet u sjeverne vode gdje i ugibaju nakon mriještenja.

Tokom kišne sezone močvarna područja reguliraju poplave, dok tršćaci pročišćavaju vode od gnojiva koje se melioracijskim kanalima unose u jezero, ugrožavajući njegovu eutrofikaciju.

Značajne prijetnje lokalitetu, poput spaljivanja trske, ilegalnog ribolova i lova, značajno su ublažene od uspostave zaštićenog područja i nastavljaju se rješavati kroz lokalnu edukaciju i provedbu plana upravljanja.

Dijelovi područja uključena su u popis zaštićenih staništa EU Natura 2000.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vlada Republike Hrvatske, Odluka o popisu voda I. reda, .,". Narodne novine / FAOLEX. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Vransko jezero | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2019-10-22. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Parkovi prirode u Hrvatskoj". Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Park prirode Vransko jezero - www.parkovihrvatske.hr
  5. ^ "Vransko jezero - Br. 2109". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commonscat|Lake Vrana (Dalmatia)