Váh

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Váh
Váh - panoramio.jpg
Váh kod Žiline
Váh River (SVK) - location and watershed.svg
Izvorno ime Váh
Drugo ime mađarski: Vág, njemački: Waag, poljski: Wag
Države Slovačka
Dužina 403 km
Izvor Kráľova hoľa, Niske Tatre (Crni Váh)
Važecka dolina, Visoke Tatre (Bijeli Váh)
Ušće Dunav (Komárno)
NV ušća 106,5 m
Progresija DunavCrno more
Prosječni protok 196 m3/s
Površina sliva 15.075 km2
Lijeve pritoke Demänovka, Revúca, Ľubochnianka, Turiec, Rajčanka, Nitra
Desne pritoke Belá, Orava, Varínka, Kysuca, Bijela voda, Vlára, Dubová, Dudváh, Mali Dunav

Váh (njemački: Waag;[1] mađarski: Vág;[2][3] poljski: Wag[4]) najduža je rijeka u granicama Slovačke. Između ostalih, protječe kroz sljedeće gradove: Liptovský Hrádok, Liptovský Mikuláš, Ružomberok, Vrútky, Žilina, Bytča, Považská Bystrica, Púchov, Ilava, Dubnica nad Váhom, Nemšová, Trenčín, Nové Mesto nad Váhom, Piešťany, Hlohovec, Sereď, Šaľa, Kolárovo i Komárno.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime rijeke germanskog je ili slavenskog porijekla. Moglo bi biti izvedeno od starogermanskog wȃg ("struja") ili praslavenskog vagъ, vaga ("motka, štap, izrezbarena grana"), referirajući se na pojačane riječne obale. Postoji nekoliko slavenskih imena rijeka sa sličnom motivacijom, ali se generalno pretpostavlja da su imena većih rijeka u Slovačkoj predslavenska.[5] Rijeka je prvi put spomenuta kao flumen Vvaga (1111) i aqua Vvac (1113).[5]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lijeva pritoka Dunava, Váh je dug 403 km, uključujući Crni Váh. Njegova dva izvora, Bijeli (Biely) i Crni Váh (Čierny), smještena su na Visokim, odnosno Niskim Tatrama, a teče sjevernom i zapadnom Slovačkom i ulijeva se u Dunav u blizini Komárna. Lijeve su mu pritoke Demänovka, Revúca, Ľubochnianka, Turiec, Rajčanka i Nitra, a desne Belá, Orava, Varínka, Kysuca, Bijela voda, Vlára, Dubová, Dudváh i Mali Dunav. Krajem srednjeg vijeka rijeka je bila vlasništvo Stibora Stiboričkog i njegovog sina Stibora Beckovskog iz klana Ostoja, a kasnije je to vlasništvo dobio Móric Benyovszky kao dar od Marije Terezije.

Uključuje kanale, brane (Crni Váh, Liptovská Mara, Bešeňová, Krpeľany, Žilina, Hričov, Nosice, Sĺňava, Madunice, Kráľová i Selice) i 16 hidroelektrana, čija je izgradnja počela 1930-ih, a intenzivirana je nakon Drugog svjetskog rata. Glavni slovački autoput ide duž Váha (BratislavaTrenčínPovažská BystricaŽilina te RužomberokPoprad), kao i glavna željeznička pruga Bratislava – Žilina – Košice.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Cambridge Ancient History, Štamparija Univerziteta u Cambridgeu, 1970; ISBN 0-521-26335-2
  2. ^ Kocsis, Károly (2001). "Towns in Slovakia with absolute Hungarian majority". Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian. str. 73. ISBN 1-931313-75-X. Pristupljeno 2. 7. 2008. 
  3. ^ Felbermann, Louis (1892). Hungary and Its People. Pristupljeno 2. 7. 2008. 
  4. ^ Wag u Geografskom rječniku Poljskog Kraljevstva i drugih slavenskih zemalja.
  5. ^ a b Krško, Jaromír (2009). "Praslovanské apelatíva ako motivanty hydroným povodia Váhu". Slavica Slovaca (jezik: slovački) (1): 12. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]