Habsburška Monarhija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Habsburška monarhija
Habsburgermonarchie
1526. - 1804.
Države prije:
Nadvojvodstvo Austrija
Kraljevina Ugarska
Kraljevina Češka
Hrvatsko kraljevstvo
Kneževina Transilvanija
Države poslije:
Austrijsko carstvo
Zastava Grb
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad Beč (1526. - 1583.)
Prag (1583. - 1611.)
Beč (1611. - 1804.)
Službeni jezik Latinski jezik, Njemački jezik, Mađarski jezik, Češki jezik, Hrvatski jezik, Rumunski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Holandski jezik, Italijanski jezik, Poljski jezik, Rutenski jezik, Francuski jezik
Državno uređenje Feudalna monarhija
Monarh
• 1526.-1564.
Ferdinand I (prvi)
• 1792.-1804.
Franjo II (zadnji)
Zakonodavstvo  

Habsburška monarhija (njemački: Habsburgermonarchie), poznatija i kao Dunavska monarhija (njemački: Donaumonarchie), je nezvaničan naziv koji su koristili historičari za zemlje i pokrajine kojima je vladala austrijska dinastija Habsburg do 1780. godine, a zatim njen nasljednik dinastija Habsburg-Lotaringija do 1918. godine. Habsburška monarhija je bila kompozitna država sastavljena od teritorija koje su bile u sastavu Svetog rimskog carstva. Glavni grad Monarhije je bio Beč, osim od 1583. do 1611. godine kada je bio premješten u Prag. Habsburška monarhija je od 1804. do 1867. godine monarhija je postala Austrijsko carstvo, a od 1867. do 1918. godine Austro-Ugarska.

Habsburška monarhija je svoje početke započela oko dvorca Habsburg u današnjoj Švicarskoj, da bi se kasnije razvila oko habsburških nasljednih zemalja (današnja Austrija i Slovenija) koje su Habsburzi stekli 1278. godine. Monarhija je kasnije narasla uz pomoć ženidbi i ratova, da bi veliki uspon doživjela tokom vladavine Maksimilijana I, Karla V i Ferdinanda I. Od toga trenutka vladari Habsburške monarhije su ponekad izravno vladali i polovinom Evrope.


Nedovršeni članak Habsburška Monarhija koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.