Austrijanci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Austrijanci
Ukupna populacija
8.5 miliona
Značajno stanovništvo u
Austrija 7.500.000[1]
SAD 730.336[2]
Kanada 197.990[3]
Njemačka 180.000[4]
Švicarska 80.000
Australija 45.530[5]
Velika Britanija 24.000
Češka 9.300
Švedska 6.300
Brazil 4.000
Argentina 3.000
Peru 2.300
Mađarska 2.571[6]
Slovačka 2.301[7]
Grčka 1.800
Novi Zeland 1.300
Irska 720[8]
Slovenija 181[9]
Srbija 131
Jezik
Njemački
Vjera
Katolici
Protestanti
Vezane etničke grupe
Germani

Austrijanci (njemački: Österreicher) su germanski narod nastanjen od kasnog 5. vijeka na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije. Ime Austrijanci kod nas je nastalo od imena države Austrije. Svoju zemlju Austrijanci nazivaju Österreich (ili istočno carstvo rajh; izv. Reich). Porijeklo mu je u starogermanskom Ostarrîchi. Historijski, Austrijanci su se smatrali kao Nijemci i tek oko raspada Austrougarske nastao je Austrijski identitet (njem. Österreichische Identität ili Wir Gefühl).

Austrija je domovina Austrijanaca, smještena je uz obale Dunava i prekrivena Alpama. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućio im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet.

Po vjeri Austrijanci su rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.

Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoevropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.

Poznati Austrijanci[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]