Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Lepenica
River Lepenica in Kiseljak.jpg
Rijeka Lepenica u Kiseljaku
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Dužina 33 km
Izvor Na Bjelašnici i Bitovnji
43°49′19″N 18°04′53″E / 43.822031°N 18.081412°E / 43.822031; 18.081412
Ušće kod Kiseljaka
43°56′59″N 18°04′57″E / 43.949747°N 18.082419°E / 43.949747; 18.082419Koordinate: 43°56′59″N 18°04′57″E / 43.949747°N 18.082419°E / 43.949747; 18.082419
Ulijeva se u Fojnička rijeka
Lijeve pritoke Crna Rijeka
Desne pritoke Bijela Rijeka

Lepenica je rijeka u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Područje uz rijeku takođe se naziva Lepenica.

Nastaje od Bijele rijeke koja izvire na Bjelašnici i protiče kroz Tarčin i Crne rijeke koja izvire na Bitovnji. Ove dvije riječice sastaju se kod Kreševa.

Rijeka Lepenica u prvih par kilometara teče kroz kanjon, lijep prirodni ambijent, unakažen velikom količinom smeća. Na kraju toka protječe kroz Kiseljak, gdje prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku.

Izuzetno je bogata vodom. Do kraja sedamdesetih 20. vijeka bila je bogata i ribom, pogotovo lipljenom, što se naslućuje i iz njenog imena. Krivolovci su uništili riblji fond u ovoj srednjobosanskoj rijeci.

Lepenica se uvijek izlijevala, ali se situacija pogoršala nakon gradnje autoputa uz njen tok. Izvođači radova nisu vodili računa o prohodnosti odvoda. U 2015. u Kiseljaku obavljeni su radovi na proširivanju i produbljivanju korita rijeke. Izgrađeni su i potporni zidovi.

Historija[uredi | uredi izvor]

Predio u kojem su sela Zabrđe i Toplica nalazi se na južnom rubu područja Lepenice.

Iz antičkog doba je veliko troskovište, a na njivama ispod njega su ostaci antičkog građevinskog materijala i mnogobrojne stare rudarske jame koje su visine čovjeka i pravilno klesane. Od Zabrđa do Homolja, na obje obale Lepenice, su gomile šljunka duge i po nekoliko stotina metara koje su nastale u antičko doba ispiranjem zlata iz riječnog nanosa.

U ranom srednjem vijeku pa sve do 14. stoljeća postojala je velika župa Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak, tj. obuhvatala je čitav sliv današnje Fojničke rijeke. Bila je jedna od sedam župa u srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. Godine. [1]

U Zabrđu su iz srednjeg vijeka evidentirane dvije nekropole stećaka, od kojih je jedna uništena, a na drugoj sahranjen je veliki knez bosanski Radoja. Historijsko područje – Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, općina Kiseljak, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [2]

Kraj je, slomom srednjovjekovne države 1463. godine, potpao pod osmanlijsku vlast, koja je ubrzo formirala nahije, koje su bile otprilike u istom obimu kao kasne srednjovjekovne knežije. U ranim defterima popisana je i nahija Lepenica u oblasti Kraljeva zemlja. [3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavao Anđelić, Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III, Sarajevo, 1963, 151-191 Arheološka ispitivanja -Lepenica priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje.
  2. ^ Komisija za nacionalne spomenike
  3. ^ Hazim Šabanović, “Svjetlost”, Sarajevo, 1982. - Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]