Rakitnica (Neretva)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rakitnica
Soutok Rakitnice a Neretvy, pohled z Ostra.jpg
Ušće Rakitnice u Neretvu
Države Bosna i Hercegovina
Dužina32 km
IzvorNa Treskavici, kod mjesta Rakitnice (Trnovo)
NV izvora1520 m
UšćeKod Boračkog jezera, Kašići (Konjic)
NV ušća324 m
Ulijeva se uNeretvu
SlivJadranski

Rakitnica je rijeka u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izvire na zapadnom kraju Treskavice, u blizini istoimenog naselja, na nadmorskoj visini 1520 m, i ulijeva se u Neretvu na planinskoj tromeđi BjelašnicaVisočicaPrenj, kao njena desna pritoka, nedaleko od Boračkog jezera, na nadmorskoj visini 324 m.[1][2][3]

Na nadmorskoj visini 1469 m, na desnoj obali rijeke, smješteno je selo Lukomir, gdje se i danas primjenjuje dobro očuvani tradicionalni način života. Selo je jedinstveno po svojim kamenim kućama, koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta.

Kanjon[uredi | uredi izvor]

Ova tipična planinska rijeka duboko se usjekla između Bjelašnice s desne i Visočice s lijeve strane, praveći kanjon, morfološki fenomen i idilično čudo divlje prirode, s nizom brzaka, slapova, vodopada i mirnih bazena. Kanjon Rakitnice najduži je i najdublji u Bosni i Hercegovini; dug je više od 20 km, a dubina se kreće između 800 i 1000 m. Početak kanjona na nadmorskoj je visini 1120 m.

Najatraktivniji dio jest između mosta na saobraćajnici Lukomir–Bobovica do Lučice (Bajrina koliba). To je tok rijeke od 4–5 km s padom otprilike 300 m i brojnim slapovima i vodopadima.

Pri velikim padavinama i uslijed topljenja snijega, na nekim dijelovima nivo Rakitnice podigne se i za 20 m. U vrijeme proljetnih kiša naročito su atraktivni vodopadi koji se obaraju s visokih stijena na obroncima Visočice. Takav je vodopad Studeni potok, gdje tokom određenih perioda u godini voda pada u kanjon s visine 400 m.

Kanjon je moguće proći, ali isključivo uz pomoć stručnih vodiča. U vrijeme nižeg vodostaja moguće je pješačkom stazom proći od mosta kod sela Tušila do ušća u Neretvu (poželjno je koristiti manje gumene čamce). Kad se krene kanjonom, nemoguće je vratiti se; izlazak je moguć jedino kod ušća Rakitnice u Neretvu.

Tzv. "turistička ruta" prati posljednjih 6–7 km kanjona Rakitnice do ušća u Neretvu, koja meandrira oko vrha Oštro. Izraz "turistički" pruža također izuzetan doživljaj, ali i zahtjevan i ne potpuno bezopasan, jer zahtijeva dobru fizičku spremnost, prilagodljivost niskim temperaturama, kao i okretnost u vodi.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Cjelokupna dužina kanjona Rakitnice stanište je endemskih vrsta. Ovdje postoje 32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drveća koji žive u ovom malom području Dinarida. Medvjedi, vukovi, divlje svinje, lisice i divokoze nalaze sklonište u ovom teško pristupačnom kanjonu.

Svojim tokom od 32 km ne protječe kroz naseljena mjesta, a voda je pitka od izvora do ušća. U njoj žive potočna i mehkousna pastrmka (endem) i lipljan, i to u velikim količinama. Najpovoljniji dio toka za ribolov jest od drumskog mosta kod sela Tušila do pješačkog mosta na stazi za Bobovicu.

Zahvaljujući jedinstvenoj ljepoti i teškoj pristupačnosti, Rakitnica je pravi izazov za planinare, alpiniste, ribolovce, ali i zaljubljenike u netaknutu i divlju prirodu. Rijeku je moguće posjetiti iz Olimpijskog centra na Bjelašnici.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Karta Bosne i Hercegovine". kartabih.com. Pristupljeno 7. 11. 2015.
  2. ^ Spahić M.; et al. (2000). Bosna i Hercegovina (1:250.000). Sarajevo: "Sejtarija". Eksplicitna upotreba et al. u: |last= (pomoć)
  3. ^ Mučibabić B., Ur. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]