Visočica (planina)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 43°45′0″N 17°57′0″E / 43.75000°N 17.95000°E / 43.75000; 17.95000
Visočica
Planina
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Konjic [1]
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1.967 [1] m
Koordinate 43°45′0″N 17°57′0″E / 43.75000°N 17.95000°E / 43.75000; 17.95000
Visočica u Bosni i Hercegovini

Visočica je planina u Bosni Hercegovini i čini granicu između Hercegovine i Bosne. Sa istočne strane je Treskavica, sa zapada Prenj, a sa zapada i sjevera Bjelašnica. Ime je dobila vjerovatno po mnogobrojnim visokim vrhovima.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Visočica je visoravan koja se od sjevera sa prosječne nadmorske visine od 1400 m blago spušta ka jugu u Bjelimiće. Sredinom planine se izdiže greben Ljeljen sa najvišim vrhom Džamija (1967 m nv) i nešto nižim vrhovima Veliki Ljeljen (1963 m nv ) i Mali Ljeljen (1860 m nv). Greben je orjentisan u pravcu sjeverozapad – jugoistok i dijeli planinu na sjeverni i južni dio. Sjeverni dio čine planinski pašnjaci na nadmorskoj visini 1300 do 1400 m, a južni niži dio je obrastao šumom.

Vrhovi Visočice su i: Vito (1960 m nv), Subar (1820 m nv), Veliko brdo (1884 m nv) i Drstva (1808 m nv ).[2]

Južno od Sinanovića nalazi se Puzim (1776 m nv) jedan od najmarkantnijih vrhova Visočice, malo izdvojen od ostalog dijela masiva Visočice i privlači pažnju svojim ušiljenim vrhovima i tornjićima. Gledano iz daljine njegov stjenoviti obris sliči na krijestu nekog prahistorijskog čudovišta. Stijene Puzima kao i cijela Visočica zanimljive su alpinistima penjačima.[3]

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Područje Visočice je relativno bezvodno. Izvori se nalaze uglavnom uz stočarske ljetne stanove kojih je danas veoma malo. Sa južne strane planina se dosta strmo obara u dolinu Neretve. Obronci Visočice na sjeveru i zapadu spuštaju se u Rakitnicu okomitim liticama i strminama. Sa istočne strane od Treskavice odvojena je rijekom Ljutom,

U sjeni gorostasnih kamenih litica leži Veliko jezero ( 1660 m nv ). Na jugu planine u predjelu grebena Ljeljen sjeveroistočno od vrha Veliki Ljeljen leži Veliko jezero ili Kolečića bara (1670 m nv). Treba napomenuti da na Visočici pravih (živih) jezera nema. To su uglavnom velike lokve vode, sezonskog karaktera, nastale u kotlinama u kojima se skupljaju slivovi sa visokih okolnih grebena za vrijeme topljenja snijega u proljeće i velikih ljetnih kiša.

Historija[uredi | uredi izvor]

I pored surovih životnih uslova ljudi su naseljavali ove krajeve od pamtivijeka. Najstariji materijalni dokazi su mnogobrojne nekropole sa stećcima. Na nadmorskoj visini od 1691 m kod Velikog jezera nalazi se nekropola Poljice[4] s 49 stećaka (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemenjaka) koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]

Pod sjevernim obroncima planine nalaze se sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi (Donja Tušila) i Sinanovići (Gornja Tušila). To su tipična planinska sela na nadmorskoj visini od 1150 m do 1300 m. Ova sela su u prošlom ratu (1992-1995) bila potpuno uništena a danas su ponovo obnovljena. Pod južnim obroncima planine nalazi se veći broj sela kao što su Luka, Ježeprasina, Odžaci (Bjelimići), Gradeljina, Svijenča, Argud i jugozapadno Dužani, Blaca, Dudle, Grušća i Prebilje. I ova sela su planinska i nalaze se na nadmorskoj visini od 950 m do 1150 m.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Federalni zavod za statistiku: Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2009.
  2. ^ Braco Babić, Drago Bozja -PO PLANINAMA OKO SARAJEVA
  3. ^ http://planinarenje.ba/planinarske-ture/visocica
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 9 Mart 2016. Pristupljeno 1 Novembar 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  5. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5 Mart 2016. Pristupljeno 1 Novembar 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)