Klekovača

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°24′0″N 16°26′0″E / 44.40000°N 16.43333°E / 44.40000; 16.43333
Klekovača
Planina
Klekovača zimi
Klekovača zimi
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Drvar, Istočni Drvar i Petrovac [1]
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1.967 [1] m n.v. 
Koordinate 44°24′0″N 16°26′0″E / 44.40000°N 16.43333°E / 44.40000; 16.43333
Klekovača u Bosni i Hercegovini

Klekovača je planina u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na teritoriji općina Drvar, Istočni Drvar i Drinić. Okružuju je planine Srnetica (1375m), Grmeč (1604), Osječenica (1791m), Lunjevača (1706m) i Crna Gora (1650m). Sa zapadne strane spušta se u Petrovačko polje, a sa južne u Drvarsku kotlinu.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Kleokovača je surova planina, koja se proteže dužinom od 43 km. Najviši vrh je Velika Klekovača, visok 1961 metra. Klekovaču odlikuje velike stijene koje se protežu samim vrhom od Velike do Male Klekovače. Prema mišljenju većine planinara Mala Klekovača je najimpozantniji predio sa surovim sklopom stijena. U tom dijelu planine nalazi se i nekoliko velikih livada i prostranih amfiteatara stijena. Geološki supstrat Klekovače čine krečnjaci. Zbog toga je reljef rezervata veoma razvijen, a mjestimično i jako karstifikovan. Prisutne su mnoge kraške pojave. Ima i nekoliko pećina (neke sa vječnim snjegom koji se do prije par decenija organizovano isporučivao slastičarima).

Prašuma Lom[uredi | uredi izvor]

Prašumski rezervat "Lom" osnovan je 1956. godine. Nalazi se u sjevernim masivima planine Klekovače, na grebenu Lom, u rasponu 1250-1420m Zauzima površinu od 297,8 hektara. Ima izdvojeno jezgro - strogi rezervat divljine, veličine 55,8 hektara (kategorija Ia po IUCN - klasifikaciji). Vegetaciju lomske prašume uglavnom čini (75%) tipična šuma ovih dinarskih planina, zajednica bukve-jele-smrče (Piceo-Abieti-Fagetum illyricum). Udio vrsta u drvnoj masi rezervata je sljedeći: bukva 22%, jela 38%, smrča 40%. Geobotanički položaj prašume je na granici ilirske provincije, tako da se u njoj završava areal nekih ilirskih vrsta.

Zemljišta na krečnjacima su uobičajeno gust mozaik inicijalnih litosola, plitkih crnica (kalkomelanosola), srednje dubokih smeđih krečnjačkih zemljišta (kalkokambisola) i dubokih ilimerizovanih krečnjačkih zemljišta (luvisola).

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Sa južne strane planine protiče rijeka Unac. Planina je siromašna izvorima vode.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Podno planine prostiru se ogromne guste jelove šume, a u njihovoj hladovini je meka prostirka od bujne mahovine i paprati, a i poneka rijetka biljka ( daphne laureola cardamine trifola, godijera repens, cara i neothia nidus avis. Od 1200 m visine počinje omorika zamjenjivati jelu, i prostire se u visini od 1600 m. U tom pojasu je i sitnija bukova šuma. Nakon toga slijedi pojas klekovine po kojoj je planina i dobila ime, pomiješana sa brekinjom. U visini od 1740 m pocinje vec grmlje, kojim su stijene obrasle sve do visine od 1900 m, tako da su samo sasvim strmi kukovi i grebeni ostali ogoljeni. Pri kraju klekove šume, a i u samoj klekovini ima livadastih mjesta, po kojima rastu biljke, kojima je draga crnica, kao i druge. [2].

Runolist (Leontopodinum alpinum) je veome rijetka i zaštićena biljka ne samo kod nas već i u čitavoj Evropi. Može se naći samo na veoma nepristupačnim kamenitim, planinskim liticama (otud ime - lat: alpinus = planinski), pa je često planinari poistovjećuju sa pojmom nedirnute prirode. Pripada falmiliji glavočika (Asteraeceae) sa vrlo uočljivim i karakterističnim cvijetom koji je glavno obilježje ove biljke. Cvijet izgledom podsjeća na lavlju šapu pa otuda i ime biljke (grčki: leon = lav i grčki: podion = nožica).

Mnoštvo gljiva iz porodica FUNGIJA, koje rastu na drveću, ukazuje na prašumski karakter planine. Nekada je i lincura bila rasprastranjena.

Na Klekovači je moguće sresti i divnog šarenog leptirića, zvanog Apolonov leptir (Parnassius apollo, Papilio apollo) koji je takođe karakterističan za pri-alpske i alpske predjele Evrope i Azije na visinama između 1000 i 2800 m. Jedan je od najljepših leptirova, al i istovremeno je i u opasnosti da nestane, jer je vrlo osjetljiv na promjene. Razmnožava se samo jednom godišnje, tako što jaje zimi "spava zimski sam", a ukoliko gusjenica i iziđe u jesen neće se razviti do slijedećeg proljeće. Larva se u svojoj kukuljici smjesti na samu zemlju ili ispod kamena.

Danas nesavjesni posjetioci nemilice uništavaju navedene vrste.

Historija[uredi | uredi izvor]

Otto Steinbeis osnovao je preduzeće za eksploataciju šume u Bosni i Hercegovini. U tu svrhu izgrađena je i šumska željeznica koju je pratila i izgradnja nekoliko naselja (Oštrelj, Srnetica i Potoci).

Jedno vrijeme se nije moglo prići vrhu Velika Klekovača iz razloga što je tamo bio relejni centar JNA, a nakon 1995. godine tu su boravili vojnici SFOR-a. Danas je sve napušteno i pokidano.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Prve planinarske staze na oba njena najviša vrha, Malu Klekovaču 1761 m i Veliku Klekovaču 1962 m, provedene su oko 1970. Današnja planinarska staza je dobro obilježena, a postoji i planinarski dom sa južne strane, u neposrednoj blizini najvišeg vrha.

Lovište se prostire na površini od 40 790 hektara i ima naziv "Lovište Drinić". Lovište je u visinskom rasponu od 689 do 1961 metara. Od divljači se u lovištu nalaze medvjedi, divlje svinje, srneća divljač, tetrijeb, lještarka i ostalo. Posebno je atraktivan lov na medvjeda i tetrijeba čija se staništa nalaze u planini Klekovači na nadmorskoj visini od preko 1000 metara. Postoje čeke, lovačke kućice - brvnare kao i drugi lovno-uzgojni i lovno-tehnički objekti. Tu je i gater za obuku lovačkih pasa na površini od dva hektara kao i gater za uzgoj divljih svinja na površini od jednog hektara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Federalni zavod za statistiku: Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2009.
  2. ^ Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

http://planinarenje.ba/pocetna/planine-u-bih/klekovaca