Osječenica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Planina Osječenica

Osječenica je planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava iznad Kulen Vakufa. S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke Une a sa južne je pritoka Unac. Sa zapada i sjevera su kraška polja: Bjelajsko, Medeno, i Petrovačko. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i gotovo kilometar duga zaravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet runolist koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara.

Izvori vode su rijetki. Nalaze se skoro u ravni Petrovačkog polja, u selima Kolunić, Medeno polje, Bjelaj i Prkosi. Na višim dijelovima planine, od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je ozidani Ajzer bunar koji vodu skuplja cijeđenjem površinskih voda. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč (iza već spomenutih kraških polja u petrovačkoj kotlini).

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom".[1]. Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom"

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]