Osječenica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°29′0″N 16°17′0″E / 44.48333°N 16.28333°E / 44.48333; 16.28333
Osječenica
Planina
Osječenica
Osječenica
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Bosanski Petrovac, Bihać[1]
Planinski sistem Dinarske planine
Nadmorska visina 1 795[1] m n.v. 
Koordinate 44°29′0″N 16°17′0″E / 44.48333°N 16.28333°E / 44.48333; 16.28333
Osječenica u Bosni i Hercegovini

Osječenica je planina koja se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i pripada zapadno-bosanskom planinskom nizu (klekovačko-grmečka) grupa. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč sa sjeverno strane, iza Petrovačkog polja.

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. [2]. Prvi planinarski opis zabilježen je 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom".[3] Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava iznad Kulen Vakufa. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska, nekoliko stotina metara duga zaravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke Une, koja, dolazeći iz Hrvatske, u dodiru sa Osječenicom kod Martin Broda pravi prelijepe slapove. Isto se ponavlja i u odlasku, nekoliko kilometara iza Kulen Vakufa, Una pravi slapove, poznati Štrbački buk. Sa južne strane je Unac, duboko ukopan u kamenito tlo pa njegovo korito ima osobine klisure. Izvori vode su rijetki. Nalaze se skoro u ravni Petrovačkog polja, u selima Kolunić, Medeno polje, Bjelaj i Prkosi. Na višim dijelovima planine, od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je ozidani Ajzer bunar koji vodu skuplja cijeđenjem površinskih voda.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je izrazito planinska koju karakterišu kratka i svježa ljeta i duge, hladne i snijegom bogate zime. U pogledu godišnje količine padavina ovo podruje se nalazi pod jakim utjecajem strujanja sa mora, te godišnja količina padavina ukazuje na humidni karakter klime. Klima sa svojim elementima ( temperatura, vlaga, svjetlost, vjetar ) ima u odnosu na druge faktore presudan značaj u pedogenezi i obrazovanju biljnih asocijacija.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Osječenica je na najnižim i najtoplijim položajima zastupljena sa hrastovim šumama. Iznad je stanište pretežno obraslo jelom i bukvom koja na većim visinama prelazi u formaciju bukve kao grma. Od sitnogorice valja navesti klekovinu, koja počinje u istoj visini kao i na Klekovači, raste po najvišim grebenima i glavicama, tako da za alpinsku formaciju samo ostaje mjesta na nekim stijenama i hridovima.

Na osnovu tipoloških i pedoloških karakteristika , može se konstatirati da se radi o području na kome preovladavaju mješovite šume koje su u pravilu stabilnije i otpornije na biotike i abiotike faktore. Međutim, na području Osječenice zabilježeno je masovno sušenje jele, koja je na ovom području gradila stabilne šumske zajednice, najčešće sa bukvom i smrčom. Ova pojava rezultat je: loša higijena šuma, masovna pojava parazitske nametnice – imele jele, greške u gospodarenju šuma u prošlosti i nekoliko posljednjih godina učestale suše. Posljednji u lancu ovih agenasa bili su štetni insekti, koji su na oslabljenim biljkama prešli kritični prag brojnosti populacije i uzrokovali masovno sušenje stabala.

Vrijedno je istaći cvijet runolist. Mještani ga zovu - šterma. To ime dobio je po zvjezdicama koje su označavale činove u bivšoj austro-ugarskoj vojsci (Stern = zvijezda). Danas je rijedak jer ga mnogo beru nesavjesni posjetioci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Federalni zavod za statistiku: Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo 2009.
  2. ^ Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca
  3. ^ Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom"

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]