Ponijeri
Ponijeri su planinsko izletište na nadmorskoj visini od 1200 metara, koje je udaljeno oko 20 kilometara od centra Kaknja. Zbog nadmorske visine ujedno je i zračna banja.
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Naziv Ponijeri potječe od riječi ponor ili poniranje, jer se na nekoliko mjesta može naići na ponore. Nakon Drugog svjetskog rata na Ponijerima su vršena ispitivanja bojenjem vode tamošnjih potoka. Voda koja ponire u središtu Ponijera, dokazano je da se pojavljuje negdje na dnu Ponijera u obliku vrela.
Opis
[uredi | uredi izvor]Izletište Ponijeri se nalaze u sastavu masiva Ravne Planine koja se pruža između općina Kakanj,Zavidovići,Vareš i Zenica s najvećim vrhom Tajan na nadmorskoj visini od 1297 metara.U podnožju Ponijera izvire veliki broj rijeka i potoka a najpoznatije su: Suha,Marošićka rijeka,Žuća,Ribnica,Mala Rijeka,Boriva i Lužnica.Sastavni je dio Spomenika prirode Tajan.Geološki,područje Ponijera je veoma zanimljivo.Centralni dio Ponijera izgrađen je od trijaskih vapnanaca koji se pruža od izvora Žuće na zapadu do Omlatka i Prašume Trstionica na istoku.Uz prisustvo vode i tektonske aktivnošću krečnjaci su ravili kraške formacije poput malog kraškog polja u centru Ponijera,3 veće kraške uvale,mnogobrojne ponore,pećine,jame...Vode koje poniru s područija Ponijerskog polja i Opake Ravan (njih 6) javljaju se kao vrelo rijeke Žuća,zakonom zaštićeno kao strogi prirodni rezervat dok ponori s područja Močila i Omlatka izvoru kao Djedova vrela u slivu rijeke Borive i Trstionice.Sjeverni,Zapadni,Istočni dijelovi Ponijera su dio bosanske seprnetinske zone koje na ovom područiju izgrađuju bazalti,seprentiniti,peridotiti,škriljci,dijabazi i dijelom laporci.Ovdje se mogu pronaći minerali poput kvarca,jaspisa,limonita,seprentina,olivina,opala,hematita,kalcita,gipsa,liksuna...
Položaj
[uredi | uredi izvor]Do Ponijera se može doći iz četiri pravca. Jedan je preko Kraljeve Sutjeske, drugi preko kotline rijeke Ribnice, treći uz Malu rijeku preko Jehica, a četvrti, koji je ujedno i najkraći put, negdje oko 20 km od Kaknja, uz rijeku Zgošću preko Tršća i Paočina.Izletište Ponijeri bogato je raznovrsnom florom što omogućava branje gljiva, ljekovitog bilja i šumskog voća. Ovo izletište je i lovište, jer se u okolnim šumama mogu naći zečevi, lisice i jazavci, a dublje u šumi mogu se uloviti srna i medvjed.
Aktivnosti
[uredi | uredi izvor]Za sport i rekreaciju na raspolaganju su tereni za: odbojku na pijesku, nogomet, košarku, uređene staze za trčanje, vožnju biciklom i planinarenje. U zimskim mjesecima Ponijeri postaju sankalište i skijalište. Tada je u upotrebi ski-lift dužine 1100 metara, sa uređenom ski-stazom i ski-lift dužine 300 metara, namijenjen početnicima. U zimskim mjesecima prosječna visina snježnih padavina je oko 100 cm.[1][2][3]
Prirodne ljepote Ponijera su nekoliko puta poslužile i kao inspiracija za modna snimanja bosanskohercegovačkih brendova fotografkinji Redžepagić Aidi. [2]
Najviši vrh
[uredi | uredi izvor]Nedaleko od izletišta nalazi se turistički privlačan Park prirode Tajan koji se nalazi između općina Zavidovići, Kakanj i Vareš, na nadmorskoj visini 1297 m. Područje Parka prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i endemskim biljkama.[4]
Napor penjanja do vrha planine Tajan traje oko sat vremena. Na početku je to više ugodna šetnja kroz rijetku šumu, a nakon toga se šuma zgušnjava, put sužava, a uspon povećava.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Ski entar Ponijeri". ksckakanj.ba. Arhivirano s originala, 21. 12. 2019. Pristupljeno 4. 1. 2020.
- ^ "Ponijeri". furaj.ba. Arhivirano s originala, 5. 12. 2019. Pristupljeno 4. 1. 2020.
- ^ [1]"Upoznajte ljepotu Ponijera i doživite bajkovitu zimsku idilu". bonjour.ba. Pristupljeno 4. 1. 2020.[mrtav link]
- ^ "Rodni kraj, zemlja koju volimo". oslobodjenje.ba. Pristupljeno 4. 1. 2020.