Kakanj
Kakanj | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kakanj | |
 Kakanj | |
 Grb | |
 Općina Kakanj u Bosni i Hercegovini | |
  Kakanj | |
 Interaktivna karta Kakanj | |
| Koordinate: 44°07′23.4″N 18°06′47.6″E / 44.123167°N 18.113222°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Mirnes Bajtarević[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 376,98 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6,11 km2 |
| Nadmorska visina | 384 m |
| Najveća nadmorska visina | 1.297 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 37.441 |
| • Općina (gustoća) | 99,32 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11.796 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.930,61 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72 240 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Veb-sajt | kakanj |
Kakanj je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u krajnjem južnom dijelu Zeničko-dobojskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Srednjoj Bosni, a zauzima centralni položaj u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, a naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih pritoka.
Historija
[uredi | uredi izvor]Područje Kaknja pripada među važnija arheološka i historijska područja centralne Bosne: u njemu su potvrđeni značajni neolitski lokaliteti, srednjovjekovni spomenici i blizina kraljevskih središta Kraljeve Sutjeske i Bobovca, dok je od kraja 19. stoljeća njegov razvoj snažno obilježila industrijska eksploatacija uglja.[2][3][4]
Prahistorija
[uredi | uredi izvor]Prostor Kaknja bio je naseljen još u neolitu. U naučnoj literaturi područje centralne Bosne, uključujući i kakanjski kraj, navodi se kao jedno od važnih žarišta neolitskog razvoja, a naselje Okolište kod Kaknja ubraja se među najznačajnije lokalitete toga perioda; datirano je približno u vrijeme između 5200/5100. i 4700. godine p. n. e.[2]
S područjem Kaknja povezuje se i kakanjska kultura, jedna od prepoznatljivih neolitskih pojava u Bosni. U radu o lokalitetu Donje Papratnice – Zagrebnice ističe se da se taj lokalitet nalazi u neposrednoj blizini Kaknja, u zoni eponimnog lokaliteta kakanjske kulture, što potvrđuje značaj kakanjskog prostora u prahistorijskim istraživanjima centralne Bosne.[5]
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je imalo brojna naselja s brojnim stanovništvom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko obližnjih lokaliteta (Obre i Raskršće). Arheološko nalazište Obre II (Gornje polje) u cjelini ulazi u krug butmirske grupe.
Srednji vijek
[uredi | uredi izvor]U srednjem vijeku prostor današnjeg Kaknja nalazio se u neposrednoj blizini jednog od najvažnijih političkih središta bosanske države. Kraljeva Sutjeska, koja administrativno pripada području Kaknja, poznata je po ostacima vladarskog dvora iz 14. i 15. stoljeća, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine to je područje proglasila nacionalnim spomenikom.[3]
Među najvažnijim srednjovjekovnim spomenicima kakanjskog kraja ističe se nekropola u Donjoj Zgošći. U novijem naučnom radu o stupu iz Donje Zgošće navodi se da spomenik i pripadajući sljemenjak potječu s početka 15. stoljeća, te da se i dalje razmatra mogućnost njihove veze s članovima dinastije Kotromanića.[6] Najugledniji primjer je Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju i izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Na prostoru općine nalazi se i historijsko područje Glavica u Bilješevu, također proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što svjedoči o gustoj mreži arheoloških i historijskih lokaliteta na širem kakanjskom području.[7]
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše, koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392. godine.[8] Kasnije se spominje u defteru Bosanskog sandžaka 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj; Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih 100 godina Kakanj se ubrzano razvijao bez urbanog planiranja. U početku samo oko rudnika, a kasnije i oko obala rijeka Zgošće i Bosne. To je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj.
Tek pred kraj 14. vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata po latinskom nazivu Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322–1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime 'Kraljeva Sutjeska', u starim dokumentima još iz 14. vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.
Osmanski period
[uredi | uredi izvor]Nakon osmanskog osvajanja Bosne, Kakanj se razvijao kao lokalno naselje i trgovište. Prema radu o stanovništvu starog Kaknja, današnji Donji Kakanj sa okolnim selima u osmanskim se katastarskim defterima iz 1520–1533, 1574. i 1604. godine javlja pod nazivom Bazar-Kakane, što upućuje na njegovu trgovačku funkciju za šire područje tadašnjih nahija.[9]
Kakanj i u kasnijem osmanskom periodu zadržao ulogu središnjeg naselja za okolna sela, pa se njegova historija u tom razdoblju može pratiti kroz kontinuitet naseljenosti, lokalne privrede i demografskog razvoja.[9]
Austro-Ugarska i industrijalizacija
[uredi | uredi izvor]Prelomni trenutak u historiji Kaknja nastupio je u vrijeme austrougarske uprave, kada je počela planska industrijska eksploatacija uglja. Prema podacima Rudnika mrkog uglja Kakanj, austrougarski stručnjaci započeli su 1898. godine istražne radove za industrijsku eksploataciju uglja na području današnjeg Kaknja.[4]
Do kraja 1901. godine izgrađen je niz pratećih objekata i iskopano je devet hiljada tona uglja, dok se 1902. godina uzima kao početak zvaničnog egzistiranja rudnika. Upravo je razvoj rudnika odlučujuće uticao na preobražaj Kaknja iz lokalnog naselja u industrijsko središte, a rudarstvo je tokom 20. stoljeća postalo osnovni činilac urbanizacije, privrednog rasta i društvenog razvoja grada.[4]
Savremeno doba
[uredi | uredi izvor]Savremeni razvoj Kaknja u velikoj je mjeri proistekao iz spoja industrijskog naslijeđa i historijskog okruženja. S jedne strane, rudarstvo i povezana industrija oblikovali su moderni urbani identitet grada; s druge strane, prisustvo lokaliteta kao što su Kraljeva Sutjeska, Donja Zgošća i Bilješevo potvrđuje da je riječ o prostoru izuzetno slojevite historije, od prahistorije do novijeg vremena.[3][6][7]
Grb
[uredi | uredi izvor]Grb općine Kakanj je kroz historiju nekoliko puta mijenjan, a najnoviji grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja, pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu. Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad Bobovac, čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je pronađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini, Zgošćanski stećak.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Geografski položaj
[uredi | uredi izvor]| Zenica | Zavidovići | Zavidovići Vareš |
| Zenica | 
| Vareš |
| Busovača | Visoko | Vareš Visoko |
Reljef
[uredi | uredi izvor]Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim bogatstvima, koja su još uvijek nedovoljno iskorištena.[10]
Geološka građa
[uredi | uredi izvor]Geološka građa izuzetno je složena sa terenom koji je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih paleozojskih, zatim mezozojskih i mladih tercijarnih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je jurska neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjaci sa malo dijabaza i spilita), koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno-pseudoglejnih obročnih tala. Oblici reljefa su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti proizvodi raspadanja, koji potječu od čistih krečnjaka i silicijskog praškastog materijala. Zbog toga su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala "aluvijalno–deluvijalna" tla.[10]
Hidrografija
[uredi | uredi izvor]Općina Kakanj koja je pretežno brdsko-planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. U gornjim dijelovima tokova rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice, ove rijeke (uključujući i rijeku Bijele vode) su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uslove općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.[11]
Klima
[uredi | uredi izvor]Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko-planinskom području koje graniči sa općinama Zavidovići i Vareš (koje je uglavnom pošumljeno), sa nadmorskim visinama od preko 1000 metara imamo subplaninsku klimu. Tu su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. Iz podataka o klimi vidi se da područje općine Kakanj raspolaže sa dovoljno padavina, gdje godišnje prosječne količine padavina iznose 861 mm. Najveće količine padavina su u novembru i decembru, dok u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta su pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom nadmorske visine, idući ka sjeveru prema brdsko-planinskom području. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10 °C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od −2,3 °C, a najtopliji mjeseci su juli i august sa temperaturama od /redom/ 19,7 i 19,5 °C. Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 81%. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne.
| Mjesec | I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Srednja mjeseč mat.
temperaturat. (oC) |
-2.3 | 1,3 | 4,8 | 11,1 | 15,3 | 18,1 | 15,7 | 19,5 | 15,7 | 10,8 | 6,8 | -0,3 |
| Suma padavina (mm) | 62 | 54 | 65 | 63 | 74 | 89 | 63 | 67 | 70 | 54 | 107 | 93 |
| Relativna vl. zraka (%) | 81 | 78 | 78 | 74 | 77 | 72 | 72 | 75 | 77 | 80 | 87 | 66 |
| Srednja mj. oblačnost | 6,8 | 7,3 | 7,9 | 7,9 | 8,5 | 6,8 | 6,5 | 6,9 | 6,4 | 7,6 | 6,8 | 9,3 |
| Broj dana sa maglom | 13 | 16 | 16 | 9 | 20 | 9 | 18 | 26 | 26 | 12 | 16 | 20 |
Privreda
[uredi | uredi izvor].jpg)
U Bosni i Hercegovini, Kakanj je jedan od značajnijih industrijskih centara. U gradu i njegovoj okolini postoji nekoliko značajnijih preduzeća: Termoelektrana Kakanj, Tvornica cementa Kakanj i Rudnik mrkog uglja Kakanj.
Turizam
[uredi | uredi izvor]
Područje općine Kakanj je bogato kulturno-historijskim naslijeđem, koje još uvijek nije dovoljno istraženo ni iskorišteno. Tu se nalaze stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, a u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje. Kakanj je poznat po Zgošćanskom stećku koji je prebačen ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i kamenoj kugli koja još uvijek nije dovoljno istražena. U blizini kraljevskog grada Bobovca nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini koju je izgradio sultan Mehmed II. Blizu džamije nalazi se i najstariji franjevački samostan Kraljeva Sutjeska, poznat po iznimno bogatom knjižnom fondu i starim orguljama. Općina Kakanj ima značajno planinarsko izletište Bočica na kojemu je sagrađen planinarski dom na 925 metara nadmorske visine. Često ga posjećuju domaći planinari i planinari iz drugih općina. Tu se nalazi zimsko - ljetno izletište Ponijeri, koje je opremljeno ski liftom i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj tako i turista iz drugih područja. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha, ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom. Za turizam ovog područja su značajni: močvara Bistrik, prašuma Gornja Trstionica i termomineralni izvor Banja Tičići. Kakanj je područje izuzetno bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, koje ima velike mogućnosti za upotpunjavanje turističke ponude općine Kakanj.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Nacionalni spomenici
[uredi | uredi izvor]Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalni sastav stanovništva – općina Kakanj
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – općina Kakanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[12] | 1991.[13] | 1981.[14] | 1971.[15] | 1961.[16] | |||
| Osoba | 37 441 (100,0%) | 55 950 (100,0%) | 52 127 (100,0%) | 47 580 (100,0%) | 38 822 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 32 341 (86,38%) | 30 528 (54,56%)1 | 27 393 (52,55%)1 | 25 142 (52,84%)1 | 17 678 (45,54%)1 | ||
| Hrvati | 2 973 (7,940%) | 16 556 (29,59%) | 16 016 (30,72%) | 15 479 (32,53%) | 12 778 (32,91%) | ||
| Romi | 851 (2,273%) | – | 319 (0,612%) | 12 (0,025%) | – | ||
| Bosanci | 380 (1,015%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 281 (0,751%) | 4 929 (8,810%) | 5 182 (9,941%) | 6 233 (13,10%) | 6 204 (15,98%) | ||
| Nisu se izjasnili | 172 (0,459%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 148 (0,395%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 114 (0,304%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 105 (0,280%) | 1 383 (2,472%) | 502 (0,963%) | 132 (0,277%) | 68 (0,175%) | ||
| Nepoznato | 28 (0,075%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 18 (0,048%) | – | 41 (0,079%) | 51 (0,107%) | 69 (0,178%) | ||
| Slovenci | 13 (0,035%) | – | 61 (0,117%) | 113 (0,237%) | 116 (0,299%) | ||
| Turci | 5 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 3 (0,008%) | – | 113 (0,217%) | 98 (0,206%) | 65 (0,167%) | ||
| Makedonci | 3 (0,008%) | – | 6 (0,012%) | 5 (0,011%) | 6 (0,015%) | ||
| Pravoslavci | 3 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,005%) | 2 554 (4,565%) | 2 488 (4,773%) | 301 (0,633%) | 1 814 (4,673%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,012%) | 14 (0,029%) | 24 (0,062%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kakanj
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kakanj | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[12] | 1991.[13] | 1981.[14] | 1971.[15] | 1961.[16] | |||
| Osoba | 11 796 (100,0%) | 12 008 (100,0%) | 8 360 (100,0%) | 5 646 (100,0%) | 4 552 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 9 408 (79,76%) | 4 977 (41,45%)1 | 3 224 (38,56%)1 | 2 053 (36,36%)1 | 938 (20,61%)1 | ||
| Hrvati | 959 (8,130%) | 2 387 (19,88%) | 1 984 (23,73%) | 2 109 (37,35%) | 2 060 (45,25%) | ||
| Romi | 664 (5,629%) | – | 287 (3,433%) | 12 (0,213%) | – | ||
| Bosanci | 247 (2,094%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 205 (1,738%) | 2 053 (17,10%) | 1 337 (15,99%) | 1 026 (18,17%) | 994 (21,84%) | ||
| Nisu se izjasnili | 105 (0,890%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 89 (0,754%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 40 (0,339%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 39 (0,331%) | 750 (6,246%) | 143 (1,711%) | 31 (0,549%) | 33 (0,725%) | ||
| Albanci | 14 (0,119%) | – | 18 (0,215%) | 24 (0,425%) | 28 (0,615%) | ||
| Slovenci | 13 (0,110%) | – | 49 (0,586%) | 101 (1,789%) | 91 (1,999%) | ||
| Nepoznato | 5 (0,042%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 3 (0,025%) | – | 4 (0,048%) | 3 (0,053%) | 1 (0,022%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,017%) | – | 46 (0,550%) | 49 (0,868%) | 38 (0,835%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,008%) | 1 841 (15,33%) | 1 266 (15,14%) | 230 (4,074%) | 366 (8,040%) | ||
| Turci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,024%) | 8 (0,142%) | 3 (0,066%) | ||
Popis stanovništva 2013.
[uredi | uredi izvor]U Kaknju živi 37.441 stanovnika, a od toga 18.651 muškaraca i 18.790 žena. Bošnjaka je 32.341 ili 86,37 %, Hrvata 2.973 ili 7,94 %, a Srba 281 ili 0,75 %. O nacionalnosti se nisu izjasnila 172 stanovnika ili 0,45 % a 1.646 ili 4,39% je ostalih, a 28 stanovnika nije dalo odgovor. 32.862 stanovnika je islamske vjeroispovijesti, 2.805 katoličke, 293 pravoslavne, 67 Agnostika, 140 ateista, a 267 stanovnika se nije izjasnilo. Ostalih je 987, a bez odgovora na ovo pitanje bilo je 20 ispitanika. Bosanskim jezikom u Kaknju govori 34.220 stanovnika, 2.369 hrvatskim, 118 srpskim, 706 ostalim, a 28 nije dalo odgovor na ovo pitanje. U Kaknju je 8.107 neoženjenih/neudatih, 19.455 oženjenih/udatih, 652 razvedenih i 2.780 udovaca/udovica. Broj žena koje nisu rađale je 4.161, sa jednim djetetom 1.964, sa 2 djeteta 4.863, sa tri 2.545, sa četiri 1.001 i sa pet i više 1.128. Sa zdravstvenim poteškoćama je 2.591 Kakanjaca. Od toga 994 ima probleme sa vidom, 590 probleme sa sluhom, 1.498 probleme sa kretanjem, 443 sa pamćenjem i koncentracijom, 421 sa održavanjem lične higijene, 320 sa sporazumijevanjem sa drugima, a 898 ima višestruke poteškoće.
U samom naseljenom mjestu ima 12.240 domaćinstava: 1.924 sa jednim članom, 2.844 sa 2 člana, 2.667 sa 3 člana, 3.099 sa 4 člana, 1.112 sa 5 članova, 414 sa 6 članova, 119 sa 7 članova i 61 sa 8 i više članova. Prosječan broj članova po domaćinstvu u Kaknju je 3,06.
1.132 je nepismenih ili u procentima 3,41 % stanovništva. 302 ispitanika bila su bez odgovora na ovo pitanje. Bez ikakvog obrazovanja je 1.699 stanovnika, nepotpuno osnovno obrazovanje ima 3.704 stanovnika, 7.556 sa osnovnom školom, 15.259 sa srednjom školom 313 sa specijalizacijom poslije srednje škole. Višu školu i prvi stepen fakulteta ima 602 stanovnika a visoku školu, fakultet, akademiju ili univerzitet 1861 stanovnik.
U Kaknju je 10.409 kompjuterski pismenih lica. Lica koja djelimično poznaju rad na računaru je 7.906, a 14.630 kompjuterski nepismenih. Za 260 lica nepoznati su ovi podaci. U ovom gradu je ukupno 30.994 radno sposobnih, od čega je 9.442 zaposlenih. Nezaposlenih je 3.600, ranije je radilo 1.579 a 2.021 je bez radnog iskustva. Učenika i studenata (starosne dobi 15 i više godina) je 3.015, 5.456 penzionera, 7.102 lica koja obavljaju kućne poslove, 355 nesposobnih za rad i 2024 ostalih kategorija. Ukupno ima 12.584 stambenih zgrada, od toga 9.800 sa jednim stanom, 2.371 sa 3 stana, 201 sa 3 stana, 92 sa 4 stana, 18 sa 5 stanova, 39 sa 6-10 stanova, 29 sa 11-20 stanova, 22 sa 21-30 stanova, 6 sa 31-50 i 6 sa 51 i više stanova.
Broj domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost je 5.490, a od toga onih koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju na tržištu je 486.[17]
Sport
[uredi | uredi izvor]Poznatiji sportski klubovi su FK Rudar osnovan 1920. i FK Mladost, koji se takmičio u sezoni Premijer ligi Bosne i Hercegovine 2017/18. Najuspješniji kakanjski klub je Odbojkaški klub Kakanj, koji je najtrofejniji poslijeratni odbojkaški klub u Bosni i Hercegovini, sa osvojenih 12 titula Premijer lige Bosne i Hercegovine i 14 titula osvajača Kupa Bosne i Hercegovine. Klub je više puta predstavljao Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvajaju se šahovski i kuglaški klub "Rudar", koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima.
Od ostalih klubovu tu su još i:
- KK Kakanj
- ŽOK Kakanj
- OKI Kakanj
- RK Kakanj
- ŽRK Kakanj
- Judo klub Kakanj
- Teniski klub "Kameni dvorac"
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Rudi Čajavec, Kakanjski pilot i narodni heroj iz Drugog svjetskog rata
- Niko Lozančić, nekadašnji predsjednik FBIH
- Fahrija Dautbegović - Faćo, golman
- Kenan Hasagić, golman
- Emir Hadžić, nogometaš
- Ševal Zahirović, nogometaš
- Ramiz Husić, nogometaš
- Nermin Omić, glumac
- Zijad Gračić, glumac
- Mirza Mušija, glumac
- Aida Redžepagić, fotografkinja
- Irna Smaka, mis Bosne i Hercegovine
- Dejan Lovren, nogometaš
- Mladen Bartulović, nogometaš
- Amar Jašarspahić, pjevač
- Amel Tuka, atletičar
- Denijal Ahmetović, pjevač
- Senaid Hasić, atletičar
- Raif Čehajić, novinar i publicista
- Emil Kulović, glumac
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Kakanj". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- 1 2 "Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen" (PDF). Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja / Jahrbuch des Zentrums für Balkanforschung. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 3 "Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci, arheološko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.[mrtav link]
- 1 2 3 "Opće informacije: Historija". RMU "Kakanj" d.o.o. Kakanj. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Analiza prahistorijski keramičkih ulomaka sa lokaliteta Donje Papratnice – Zagrebnice kod Kaknja". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 Mazrak, Ema (2021). "The pillar from Donja Zgošća near Kakanj: analysis and interpretation of its iconographic content, historical and patronage context". Hercegovina (7). doi:10.47960/2712-1844.2021.7.7.
- 1 2 "Glavica u Bilješevu, historijsko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.[mrtav link]
- ↑ „Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.
- 1 2 "Stanovništvo starog Kaknja sa okolnim naseljima od 16. do 19. stoljeća". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 Ganić, Afan (22. 7. 2016). "Nacrt strategije razvoja poljoprivrede na području Kaknja" (PDF). kakanj.gov.ba. Općina Kakanj.
- ↑ Ganić, Afan (22. 7. 2016). "Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podrucju kakanja" (PDF). kakanj.gov.com. općina kakanj.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 12. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ↑ Redakcija. "Kakanj u brojkama: Pogledajte šta je pokazao Popis u Kaknju". Arhivirano s originala, 5. 8. 2016. Pristupljeno 22. 7. 2016.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
.svg){kind=small}
| Općine |  | |
|---|---|---|
| Gradovi | ||