Kakanj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°07′26″N 18°06′54″E / 44.124°N 18.115°E / 44.124; 18.115
Kakanj
(Općina i naselje)
Panorama Kaknja
Panorama Kaknja
Kakanj grb.png
Grb
Službeni naziv: Općina Kakanj
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Kakanj
Koordinate 44°07′26″N 18°06′54″E / 44.124°N 18.115°E / 44.124; 18.115
Površina
 - Naselje 2.75 km2
 - Općina 377 km2
Stanovništvo
 - Naselje 12.256 (2013)
 - Općina 38.937 (2013)
Gustoća
 - Naselje 4.456.73 /km2 
 - Općina 103.28 /km2 
Gradonačelnik Nermin Mandra[1] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 240
Pozivni broj (+387) 32
Matični broj 122742[2]
Matični broj općine 10448
Kakanj u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Kakanj

Kakanj je naselje i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56% Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.008 stanovnika, dok danas prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 12.256 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je bilo prekriveno naseljima i sa nesumnjivo brojnijom populacijom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko bliskih lokaliteta: Obre I (Raskršće), koje pripada starčavačko/impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi, Obre II (Gornje polje) koje u cjelini ulazi u krug butmirske grupe i Zagrebnica ( selo Donje Papratnice ) udaljenog 1, 5 km južno od Kaknja i predstavlja lokalitet kakanjske kulture .[3]

Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. [4] Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj općine Kakanj
Zenica Zavidovići Zavidovići
Vareš
Zenica Susjedne općine Vareš
Busovača Visoko Vareš
Visoko

Značaj[uredi | uredi izvor]

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija - U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u Bosni i Hercegovini), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u Bosni i Hercegovini), Rudnik mrkog uglja Kakanj, jedan od najuspješnijih rudnika u Bosni i Hercegovini.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Čaršijska džamija u centru grada

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva. Malo dalje od Kraljeve Sutjeske (u općini Vareš) nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati. Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Osim samostana nalazi se i jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, koju je po predanju izgradio sam Sultan Mehmed El-Fatih II. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica, koji je ugostio veliki broj stranih i domaćih turista.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kakanj[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - općina Kakanj
2013.[8] 1991.[7] 1981.[6] 1971.[5]
Osoba 1 38937 (100,0%) 55950 (100,0%) 52127 (100,0%) 47580 (100,0%)
Bošnjaci - 2 30528 (54,56%) 3 27393 (52,55%) 4 25142 (52,84%)
Srbi - 4929 (8,810%) 5182 (9,941%) 6233 (13,10%)
Romi - - 319 (0,612%) 12 (0,025%)
Makedonci - - 6 (0,012%) 5 (0,011%)
Crnogorci - - 113 (0,217%) 98 (0,206%)
Slovenci - - 61 (0,117%) 113 (0,237%)
Jugoslaveni - 2554 (4,565%) 2488 (4,773%) 301 (0,633%)
Albanci - - 41 (0,079%) 51 (0,107%)
Hrvati - 16556 (29,59%) 16016 (30,72%) 15479 (32,53%)
Ostali - 1383 (2,472%) 508 (0,975%) 146 (0,307%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  3. 3 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  4. 4 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kakanj[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - naselje Kakanj
2013.[9] 1991.[7] 1981.[6] 1971.[5]
Osoba 1 12256 (100,0%) 12008 (100,0%) 8360 (100,0%) 5646 (100,0%)
Bošnjaci - 2 4977 (41,45%) 3 3224 (38,56%) 4 2053 (36,36%)
Srbi - 2053 (17,10%) 1337 (15,99%) 1026 (18,17%)
Romi - - 287 (3,433%) 12 (0,213%)
Makedonci - - 4 (0,048%) 3 (0,053%)
Crnogorci - - 46 (0,550%) 49 (0,868%)
Slovenci - - 49 (0,586%) 101 (1,789%)
Jugoslaveni - 1841 (15,33%) 1266 (15,14%) 230 (4,074%)
Albanci - - 18 (0,215%) 24 (0,425%)
Hrvati - 2387 (19,88%) 1984 (23,73%) 2109 (37,35%)
Ostali - 750 (6,246%) 145 (1,734%) 39 (0,691%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  3. 3 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  4. 4 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport[uredi | uredi izvor]

U Kaknju je sport veoma razvijen. Jedan od nacjenjenijih fudbalskih klubova na prostoru Bosne i Hercegovine, Rudar Kakanj, koji postoji od 1928. godine. Zapaženi su uspjesi kakanjskih odbojkaša, odnosno odbojkaškog kluba Kakanj, koji je najtrofejniji odbojkaški poslijeratni klub u Bosni i Hercegovini, više puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvaja se šahovski klub Rudar Kakanj, i kuglaški klub Kakanj, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu, više puta na evropskim takmičenjima. Pored ovih klubova postoji i teniski klub Kameni Dvorac koji osvaja sve više turnira. Dok košarkaški klub Kakanj, nakon prekida od nekoliko godine opet zaigrao.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  3. ^ ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012
  4. ^ „Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 55/56/57)". fzs.ba. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  8. ^ "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Kakanj". nasbih.com. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  9. ^ "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Kakanj". nasbih.com. Pristupljeno 12. 12. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]