Vareš
Vareš | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Vareš | |
 Panorama Vareša | |
 Grb | |
 Općina Vareš u Bosni i Hercegovini | |
  Vareš | |
| Koordinate: 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Malik Rizvanović[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 390,11 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6,99 km2 |
| Nadmorska visina | 829 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 8.892 |
| • Općina (gustoća) | 22,79 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2.917 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 417,31 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 330 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 156701[2] |
| Matični broj općine | 11100 |
| Veb-sajt | www |
Vareš je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Geografija
Vareš je bosanskohercegovačka općina s nadmorskom visinom od 829 metara koji se nalazi u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva. Na Stavnji, u centru grada je stari kameni most.
Geografski položaj
| Zavidovići Kakanj | Zavidovići, Olovo | Olovo |
| Kakanj | 
| Olovo |
| Visoko | Breza, Ilijaš | Ilijaš |
Historija
Područje današnjeg Vareša pripadalo je u srednjem vijeku bosanskoj županiji Vidogošći, dok se samo naselje razvilo krajem 15. stoljeća.[3] Prirodna bogatstva vareškog kraja, naročito željezna ruda i drugi metalonosni slojevi, presudno su odredili njegov historijski razvoj, pa je Vareš stoljećima bio vezan za rudarstvo, preradu rude i kovačke obrte.[4]
Postoje tragovi eksploatacije rude još iz rimskog doba. U vareškom kraju pronađeni su rimski rudarski nalazi, uključujući rudarsku lampu i epigrafske spomenike, a novija istraživanja iz kakanjsko-vareškog područja dodatno potvrđuju rimsko prisustvo i komunikacije na širem prostoru srednje Bosne.[5][6]
U srednjem vijeku u izvorima se spominju vareška rudarska sela, među njima Duboštica, zabilježena 1393. godine, što upućuje na razvijenu rudarsku djelatnost još u doba bosanskih banova i kraljeva.[3] U historiografiji se ističe da je duboštički i širi vareški kraj bio jedno od važnih središta proizvodnje i prerade željeza u srednjovjekovnoj Bosni, a razvoj tog prostora povezuje se i s dolaskom saskih rudara, o čemu svjedoče i pojedini lokalni toponimi.[7][8]
Za vrijeme osmanske uprave vareški kraj zadržao je značaj kao rudarsko i kovačko područje. Obrtnici iz Vareša bili su poznati po proizvodima od željeza, a tradicija metaloprerađivačkih zanata održala se i u okolnim naseljima, naročito u Oćeviji.[5][9] U vareškom kraju nalaze se i važni spomenici sakralne i kulturne baštine, među njima džamija u Karićima, stara crkva sv. Mihovila Arkanđela te niz nekropola sa stećcima, što govori o dugom kontinuitetu naseljenosti i složenoj kulturnoj povijesti prostora.[5]
Dolaskom Austro-Ugarske Vareš ulazi u fazu ubrzane industrijalizacije. Kraj je uključen u moderni industrijski sistem eksploatacije rude, a 1891. godine u Vareš Majdanu podignuta je prva visoka peć u Bosni i Hercegovini, oko koje se dalje razvijaju željezara, rudarska infrastruktura i radnička naselja.[10] Austrougarska modernizacija promijenila je privrednu i socijalnu strukturu mjesta: Vareš iz tradicionalnog rudarsko-obrtničkog središta prerasta u izrazit industrijski grad, s novim saobraćajnim, stambenim i upravnim sadržajima.[10]
U 20. stoljeću Vareš zadržava status važnog rudarsko-metalurškog centra. U socijalističkoj Jugoslaviji njegov poslijeratni razvoj bio je usmjeren na snabdijevanje željeznom rudom većeg dijela jugoslavenske crne metalurgije, što je pratila izgradnja škola, radničkih naselja, kulturnih ustanova i komunalne infrastrukture.[11]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Vareš je isprva ostao pošteđen težih međunacionalnih sukoba te je do ljeta 1993. bio enklava u kojoj su lokalne hrvatske i bošnjačke strukture još održavale određeni stepen suživota.[12] Stanje se naglo pogoršalo nakon izbjegličkog vala iz kaknjskog kraja i dolaska snaga pod komandom Ivice Rajića. U napadu HVO-a na selo Stupni Do 23. oktobra 1993. ubijeno je najmanje 37 bošnjačkih civila, a selo je gotovo potpuno razoreno.[13][14] MKSJ je kasnije utvrdio Rajićevu krivičnu odgovornost za zločine u Stupnom Dolu i Varešu, a on je 2006. godine osuđen nakon priznanja krivnje.[15] Nekoliko dana nakon zločina i daljih borbi, Armija Republike Bosne i Hercegovine krajem oktobra 1993. preuzela je kontrolu nad Varešom, nakon čega je došlo do masovnog odlaska hrvatskog stanovništva iz grada.[14]
U poratnom razdoblju Vareš je prošao kroz snažnu deindustrijalizaciju, pad broja stanovnika i dugotrajnu ekonomsku krizu, ali su rudarska tradicija i industrijsko naslijeđe ostali važni elementi lokalnog identiteta.[11] U novijem periodu općina nastoji obnoviti privrednu osnovu oslanjajući se na rudarski sektor, kulturno naslijeđe i turizam. Kao važna prekretnica u savremenom razvoju navodi se otvaranje novog rudnika Rupice u martu 2024. godine, koje je na službenim lokalnim izvorima predstavljeno kao jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Federaciji Bosne i Hercegovine.[16]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš
| Sastav stanovništva – općina Vareš | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[17] | 1991.[18] | 1981.[19] | 1971.[20] | 1961.[21] | |||
| Osoba | 8 892 (100,0%) | 22 203 (100,0%) | 22 822 (100,0%) | 23 523 (100,0%) | 24 476 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 5 447 (61,26%) | 6 714 (30,24%)1 | 6 419 (28,13%)1 | 6 631 (28,19%)1 | 4 422 (18,07%)1 | ||
| Hrvati | 2 820 (31,71%) | 9 016 (40,61%) | 10 287 (45,07%) | 11 134 (47,33%) | 11 763 (48,06%) | ||
| Bosanci | 196 (2,204%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 189 (2,126%) | 3 644 (16,41%) | 4 241 (18,58%) | 5 166 (21,96%) | 5 751 (23,50%) | ||
| Nisu se izjasnili | 91 (1,023%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 53 (0,596%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 42 (0,472%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 41 (0,461%) | 758 (3,414%) | 71 (0,311%) | 104 (0,442%) | 98 (0,400%) | ||
| Albanci | 4 (0,045%) | – | 31 (0,136%) | 46 (0,196%) | 105 (0,429%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,034%) | 2 071 (9,328%) | 1 650 (7,230%) | 307 (1,305%) | 2 146 (8,768%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,034%) | – | 81 (0,355%) | 92 (0,391%) | 122 (0,498%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,022%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 1 (0,011%) | – | 22 (0,096%) | 13 (0,055%) | 14 (0,057%) | ||
| Slovenci | – | – | 17 (0,074%) | 26 (0,111%) | 44 (0,180%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,013%) | 4 (0,017%) | 11 (0,045%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vareš
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vareš | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[17] | 1991.[18] | 1981.[19] | 1971.[20] | 1961.[21] | |||
| Osoba | 2 917 (100,0%) | 5 888 (100,0%) | 8 424 (100,0%) | 8 240 (100,0%) | 7 647 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 1 339 (45,90%) | 1 068 (18,14%)1 | 1 212 (14,39%)1 | 1 550 (18,81%)1 | 254 (3,322%)1 | ||
| Hrvati | 1 254 (42,99%) | 3 035 (51,55%) | 4 334 (51,45%) | 4 507 (54,70%) | 4 460 (58,32%) | ||
| Bosanci | 110 (3,771%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 71 (2,434%) | 627 (10,65%) | 1 405 (16,68%) | 1 722 (20,90%) | 1 777 (23,24%) | ||
| Nisu se izjasnili | 60 (2,057%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 30 (1,028%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 21 (0,720%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 21 (0,720%) | 299 (5,078%) | 42 (0,499%) | 65 (0,789%) | 78 (1,020%) | ||
| Albanci | 4 (0,137%) | – | 28 (0,332%) | 32 (0,388%) | 44 (0,575%) | ||
| Crnogorci | 3 (0,103%) | – | 68 (0,807%) | 78 (0,947%) | 100 (1,308%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,069%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,034%) | 859 (14,59%) | 1 299 (15,42%) | 251 (3,046%) | 878 (11,48%) | ||
| Makedonci | 1 (0,034%) | – | 19 (0,226%) | 8 (0,097%) | 7 (0,092%) | ||
| Slovenci | – | – | 14 (0,166%) | 23 (0,279%) | 38 (0,497%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,036%) | 4 (0,049%) | 11 (0,144%) | ||
Kultura
Nacionalni spomenici
Privreda
Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd.
Poznate ličnosti
- Goran Ivandić, muzičar
- Željko Ivanković, književnik
- Borislav Stjepanović, glumac
- Gordan Firić, košarkaš
- Novak Simić, književnik
- Grigorije Durić, svećenik
- Ivica Matić, režiser
Reference
- ↑ "Rezultati lokalnih izbora 2026. za načelnika za općinu Vareš". izbori.ba. Pristupljeno 2. 3. 2026.
- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- 1 2 "Vareš". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ "Mineral Resources Metallogenic Zone Borovica-Vares-Cevljanovici (BiH)". ResearchGate. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- 1 2 3 "Proslava Dana Općine Vareš 14.08. 2015. (načelnikov govor i galerija slika)". Službena stranica Općine Vareš. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ "Novi nalazi iz rimskog perioda u kakanjsko – vareškom području" (PDF). Godišnjak/Jahrbuch CBI ANUBiH. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ Kreševljaković, Hamdija (1991). Izabrana djela III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 372.
- ↑ "Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ "Vareš". Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- 1 2 "Radničko naselje Moderne sa "kućom za neoženjene radnike" u Varešu-prilog istraživanju polivalentne arhitekture Juraja Neidhardta". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- 1 2 "Proslava Dana Općine Vareš 14.08. 2015. (načelnikov govor i galerija slika)". Službena stranica Općine Vareš. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ "Annex 45: The Vares Enclave and the Stupni Do Massacre: October-November 1993". Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Washington, D.C.: Central Intelligence Agency. 2002. str. 437.
- ↑ "Sentencing Judgement: Ivica Rajić" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. MKSJ. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- 1 2 "Annex 45: The Vares Enclave and the Stupni Do Massacre: October-November 1993". Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Washington, D.C.: Central Intelligence Agency. 2002. str. 437–440.
- ↑ "Status of Transferred Cases". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. MKSJ. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- ↑ "Novi početak Vareša – Otvoren suvremeni rudnik Rupice". Fondacija za obnovu i razvoj regije Vareš. Pristupljeno 18. 3. 2026.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 113/114/115)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
.svg){kind=small}
